Čitska oblast
| |||||
![]() Geografski položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji | |||||
... | Čita | ||||
Površina - ukupno |
po veličini - km² | ||||
Stanovništvo - Ukupno |
po veličini - () | ||||
Politički status | [[{{{pol stat poveznica}}}|Oblast]] | ||||
Federalni okrug | [[{{{federalni okrug}}} federalni okrug|Sibirski]] | ||||
Privredna regija | |||||
Službeni jezici | ruski | ||||
' | |||||
' | |||||
Zakonodavno tijelo | |||||
' | |||||
Himna | |||||
Automobilska oznaka | |||||
Vremenska zona | ![]() Jakutsko vrijeme (UTC + 9/+10) |
Čitska oblast (ruski: Чити́нская о́бласть, Čitinskaja oblast) bio je federalni subjekt Rusije (oblast) u jugoistočnom Sibiru. Upravno središte je bila Čita. Imala je dugu međunarodnu granicu s Kinom (998 km) i Mongolijom (868 km) te unutarnju granicu s Irkutskom i Amurskom oblasti, kao i s Burjatskom i Jakutskom republikom. U njoj se nalazio Aginskoburjatski autonomni okrug.
Teritoriju Čitske oblasti su prvi istraćili kozaci na čelu s Pjotrom Beketovom 1653. Naseljavanje i razvoj je počeo kako bi se ojačala s ruska granica s Kinom i Mongolijom, eksploatirali mineralni resursi te gradila Transsibirska željeznica. Godine 1920. Čita je postala glavni grad Dalekoistočne republike, koja se spojila s Rusijom u novembru 1922. godine, mjesec dana prije stvaranja Sovjetskog Saveza. Godine 1923. je formiran Zabajkalski kraj koji se 1937. transformirao u Čitsku oblast. Čitska oblast i Aginoburjatski autnomni okrug su se spojili u Zabajkalski kraj 1.3. 2008.
Oblast je bila bogata metalima, kao i plemenitim metalima, ugljenom, drvenim ugljenom i mineralnom vodom. U njoj su se nalazile ruske rezerve visokoobogaćenog uranija koje se procjenjuju na 145.400 tona. Većina ovih depozita se nalazi kraj Krasnokamenska, nalazišta kojim upravlja Priargunskij rudarsko-kemijski kombinat (PMCC).[1] Šume pokrivaju 60% terirtorije. Zbog toga su glavne privredne grane oblasti bili metalurgija, gorivo i drvo. Također je imala razvijenu prerađivačku i prehrambenu industiju. Lokalna poljoprivreda je se temeljio na uzgajanju krava, ovaca i jelena.