Činjenice o Bronteu

Činjenice o Bronteu (ital. Fatti di Bronte), također poznate i kao Masakr u Bronteu (ital. massacro di Bronte) je incident koji se zbio u ljeto 1860. godine u mjestu Bronte na otoku Sicilija tokom Pohoda hiljade koji je Giuseppe Garibaldi poduzeo protiv tadašnje burbonske vlasti za vrijeme Risorgimenta. Garibaldi je, kako bi na svoju stranu pridobio sicilijanske seljake, izdao proglas 2. juna kojim obećava da će im podijeliti zemlju koju su dotada držali plemići. Kako se vijest o proglasu širila Sicilijom, tako je u nizu sicilijanskih mjesta dolazilo do spontanih ustanaka protiv burbonske vlasti i sa njima povezanih plemića. Jednod od tih mjesta je bio i Bronte gdje je došlo do krvoprolića u kome je ubijeno najmanje 16 ljudi, uključujući lokalnog svećenika i nekoliko djece. Garibaldi je u to mjesto poslao generala Nina Bixia sa dva bataljona crvenokošuljaša sa zadatkom da zavedu red i mir. Bixio je tamo stigao 4. augusta. Iako je znao da su krivci za nasilje pobjegli, odlučio je da svejedno kazni krivce i dao je zarobiti 150 mještana i od njih slučajno odabrao 5 koje je prijekom sudu osudio na smrt i dao pogubiti. Događaji u Bronteu se smatraju najopskurnijim, ali i najkontroverznijim događajima Garibaldijevog pohoda na Siciliji te su dugo vremena bili zataškavani u italijanskoj historiografiji.

Književnik Giovanni Verga je ipak te događaje iskoristio da napiše roman pod naslovom Liberta, a godine 1971. je o tim događajima snimljen historijski film pod naslovom Bronte: cronaca di un massacro che i libri di storia non hanno raccontato.

Vanjske veze uredi