Prvi put je pomenut još 1189. godine u Povelji Pape Inoćentija III u kojoj se Čerević spominje kao stara katolička župa. Kao utvrđeno naselje spominje se 13.. godine, a 1372. već se vodi kao varoš. Dolaskom Turaka u Čerević 1526. godine katiličko stanovništvo se na poziv crkve raseljava,dok u selu ostaje pravoslavno stanovništvo. Do doseljavanja turskog stanovništva Čerević je bio delimično opusteo. Za vreme Turaka Čerević je bio kasaba sa razvijenim zanatstvom i poljoprivredom i institucijama koje prate život ovog naseljenog mesta, što potvrđuje i Evlija Čelebija. Već 1608. godine u Čereviću postoji škola, nekoliko džamija i pravoslavna crkva. Pre Drugog svetskog rata u Čereviću je živelo dosta Nemaca, koji su se posle iselili. Danas Čerević ima: crkveni muzej, zavičajni muzej, školu, katoličku crkvu i pravoslavnu crkvu.
U Čereviću se nalazi organizacija Udruđenje 'Omladine Čerevića' koja je pokazala zavidne rezultate na ekoloskom i kulturnom nivou i koja je ozivela duh nekadašnjih radnih akcija.
U Čereviću se nalazi vinarija „Belo Brdo“ koja je osvojila devet medalja na međunarodnom ocenjivanju vina u Beču 2013. godine.[1]
Naselja pored ČerevićaUredi
Šakotinac i Brazilija su naselja koja se naslanjaju na Čerević, i njegov su sastavni deo, ali zvanično nisu deo sela. Nalaze se uz magistralni put (Brazilija) i uz Šakotinački potok (Šakotinac) na istočnoj strani sela, prema Beočinu. Stanovnici su mahom radnici Beočinske fabrike cementa koja se nalazi na manje od 2 kilometra od ovih naselja.
Na zapadnom izlazu iz sela, prema Banoštoru, duž regionalnog puta uz Dunav, proteže se vikend naselje.
Poznati ČerevićaniUrediDemografijaUredi
U naselju Čerević živi 2271 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,1 godina (37,8 kod muškaraca i 40,4 kod žena). U naselju ima 1019 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,77. Pored starosedelačkog stanovništva šezdesetih godina ovde je doseljeno preko 150 porodica, mahom iz krajine iz okoline Prnjavora i Banja Luke. Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine) (81%). Pored njih ima i Hrvata (6%) i Slovaka (3%). Ostalih nacionalnosti ima znatno manje.
- Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
|
|
Stanovništvo prema polu i starosti [3]
|
---|
|
m |
|
|
ž |
? |
9 |
|
|
6 |
80+ |
12 |
|
|
26 |
75-79 |
22 |
|
|
43 |
70-74 |
48 |
|
|
74 |
65-69 |
77 |
|
|
90 |
60-64 |
75 |
|
|
90 |
55-59 |
82 |
|
|
83 |
50-54 |
94 |
|
|
102 |
45-49 |
127 |
|
|
112 |
40-44 |
110 |
|
|
110 |
35-39 |
128 |
|
|
106 |
30-34 |
89 |
|
|
88 |
25-29 |
92 |
|
|
102 |
20-24 |
95 |
|
|
106 |
15-19 |
89 |
|
|
78 |
10-14 |
90 |
|
|
83 |
5-9 |
86 |
|
|
57 |
0-4 |
66 |
|
|
79 |
prosek |
37.8 |
|
|
40.4 |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
530
|
573
|
671
|
660
|
817
|
856
|
1019
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
204
|
288
|
190
|
241
|
71
|
19
|
5
|
1
|
-
|
-
|
2.77
| |
Domaćinstva
Broj domaćinstava po popisima od 1948-2002.
Godina popisa
|
1948.
|
1953.
|
1961.
|
1971.
|
1981.
|
1991.
|
2002.
| Broj domaćinstava
|
1149
|
347
|
723
|
36
|
43
|
-
|
1216
| |
Domaćinstva po broju članova po popisu od 2002.
Broj članova
|
1
|
2
|
3
|
4
|
5
|
6
|
7
|
8
|
9
|
10 i više
|
Prosečan broj članova
| Broj domaćinstava
|
243
|
723
|
198
|
51
|
1
|
|
|
|
|
|
| |
Stanovništvo prema delatnosti koju obavlja
Pol
|
Ukupno
|
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
|
Ribarstvo
|
Vađenje rude i kamena
|
Prerađivačka industrija
|
Proizvodnja i snabdevanje...
|
Građevinarstvo
|
Trgovina
|
Hoteli i restorani
|
Saobraćaj, skladištenje i veze
|
---|
Muški
|
638
|
28
|
-
|
2
|
384
|
1
|
56
|
47
|
9
|
33
|
Ženski
|
381
|
32
|
-
|
-
|
114
|
1
|
10
|
71
|
6
|
10
|
Oba
|
1019
|
60
|
-
|
2
|
498
|
2
|
66
|
118
|
15
|
43
|
Pol
|
Finansijsko posredovanje
|
Nekretnine
|
Državna uprava i odbrana
|
Obrazovanje
|
Zdravstveni i socijalni rad
|
Ostale uslužne aktivnosti
|
Privatna domaćinstva
|
Eksteritorijalne organizacije i tela
|
Nepoznato
|
---|
Muški
|
2
|
4
|
15
|
7
|
6
|
25
|
-
|
-
|
19
|
Ženski
|
1
|
8
|
19
|
17
|
53
|
28
|
-
|
-
|
11
|
Oba
|
3
|
12
|
34
|
24
|
59
|
53
|
-
|
-
|
30
|
- ↑ Beč: Našim vinima 36 medalja („Večernje novosti“, 28. septembar 2013)
- ↑ Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
- ↑ Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7
Spoljašnje vezeUredi