Čehoslovački novi val

Čehoslovački novi val (češki Česká nová vlna) je pojam koji se koristi na razdoblje 1960-ih u kojem su, prema sineastima i filmskim kritičarima, filmovi snimljeni u Čehoslovačkoj stekli iznimne kreativne i kvalitetne vrhunce. Među najznačajnijim čehoslovačkim režiserima iz tog razdoblja su Miloš Forman, František Vláčil, Věra Chytilová, Ivan Passer, Pavel Juráček, Jaroslav Papoušek, Jiří Menzel, Jan Němec, Jaromil Jireš, Vojtěch Jasný, Evald Schorm and Slovak directors Dušan Hanák, Juraj Herz, Juraj Jakubisko, Štefan Uher, Ján Kadár, Elo Havetta i drugi. Otvorenost i manjak cenzure dovela je do toga da je žanr prozvan i "čehoslovačkim filmskim čudom".

Ovaj umjetnički pravac iznikao je iz ranijeg Devětsil pokreta iz 1930-ih. Novija generacija mladih filmaša iz 1960-ih, poglavito studenata i apsolvenata akademije FAMU, postala je nezadovoljna komunističkim režimom koji je određivao tijek umjetnosti, te su postali disidenti. Njihov cilj snimanja filmova bio je "osvijestiti češku javnost da sudjeluju u sustavu tlačenja i nesposobnosti koji sa svima njima postupa brutalno."[1]

Zaštitni znakovi filmova postati su improvizirani dijalozi, crni humor i naturščici među glumcima. Dotakli su i teme zbog kojih su prethodni filmaši u komunističkim zemljama često znali postati mete cenzure: jedan je primjer promašena mladež iz Formanova filma Crni Peter (1963) i Ljubavi jedne plavuše (1965), ili nadrealni anarhizam poput Chytilovih Tratinčica (1966) i Jirešove Valerie i njen tjedan čuda (1970).

Čehoslovački novi val razlikovao se od francuskog novog vala jer je često imao jaču naraciju te su filmaši imali bolji pristup državnim filmskim studijima i financijskim sredstvima.

Kraj pokreta uredi

Kada je Aleksandar Dubček došao na vlast, odlučio je provesti reforme i olabaviti autokratsko vođenje države, te uvesti "socijalizam sa ljudskim licem" u Čehoslovačkoj: ova liberalizacija je poznata kao "Praško proljeće". Međutim, SSSR nije blagonaklono gledao na te reforme jer se bojao da bi država mogla napustiti komunizam. 1968. odigrala se sovjetska invazija Čehoslovačke uz pomoć podređenih država varšavskog pakta, nakon čega je Dubček smijenjen dok su njegove reforme poništene. Isto tako, uvedena je stroga cenzura u čehoslovačkoj kinematografiji, zbog čega je kvaliteta njene kinematografije značajano opala. Ovo je izazvao i najveći politički motivirani egzodus umjetnika u historiji svjetske kinematografije nakon drugog svjetskog rata. Najslavniji među čehoslovačkim prebjezima postao je Miloš Forman, koji je u SAD-u stekao slavu hvaljenim filmovima Let iznad kukavičjeg gnijezda i Amadeus.

Razni umjetnici su ostali, ali su njihova ostvarenja završila u bunkeru. Primjerice, Menzelova satira Skřivánci na niti snimljena je 1969., ali je službenu premijeru dočekala tek 1990. na berlinskom filmskom festivalu padom komunizma.[2]

Izvori uredi

  1. Cook (1996); str. 705
  2. „Berlinale: 1990 Prize Winners”. berlinale.de. Arhivirano iz originala na datum 2011-01-24. Pristupljeno 2011-03-20. 

Literatura uredi

Eksterni linkovi uredi