Ćuprija je selo i sedište istoimene opštine u Pomoravskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 19471 stanovnik (prema popisu iz 1991. bilo je 21367 stanovnika).

Ćuprija
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Pomoravski
Opština Ćuprija
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 19471 (2011)
Geografija
Koordinate 43°55′23″N 21°22′07″E / 43.923166°N 21.368666°E / 43.923166; 21.368666
Nadmorska visina 116 m
Ćuprija na mapi Srbije
Ćuprija
Ćuprija
Ćuprija (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 35230
35231
Pozivni broj 035
Registarska oznaka ĆU


Koordinate: 43° 55′ 23" SGŠ, 21° 22′ 07" IGD

Ne poistovećivati sa mostom.

Geografske odlike uredi

Ćuprija se nalazi između drumskog i železničkog magistralnog puta Beograd-Niš, 145 km udaljena od Beograda, odnosno 90 km od Niša. Sam grad leži na ušću dveju reka Ravanice i Velike Morave.

Istorija uredi

Ćuprija ima biografiju dugu dve hiljade godina, mada nas materijalni dokazi o ljudskim zajednicama na ovim prostorima vraćaju u 4. milenijum pre nove ere, kada je nadomak današnje Ćuprije, na lokalitetu Stublina, postojalo neolitsko naselje. Ipak, prava istorija grada na Moravi počinje dolaskom Rimljana.

Šireći svoju imperiju na istok, rimski carevi na prostoru današnje Srbije stvaraju pokrajinu Meziju. U njoj, na strateški važnom vojnom putu (via millitaris) podižu prva utvrđenja, koja će vremenom prerasti u gradove. Jedno od naselja nazvali su „Žitnica Morave“ (Horreum Margi) i uz njega podigli kameni most.

 
Arheološki lokalitet "Horreum Margi"

Horeum Margi će puna četiri veka biti jedan od značajnijih gradova ovog dela rimske carevine. O tome svedoče pisani dokumenti i definisani arheološki lokalitet. U njemu se nalazila velika kovnica oružja, a sam grad je, u skladu sa rimskom praksom, imao potpuno uređenu infrastrukturu. U 4. veku n.e. Horeum Margi je bio sedište episkopa, što samo po sebi svedoči o veličini i značaju grada na Moravi. Polovinom 5. veka n.e. Huni se poput požara spuštaju sa severa uništavajući sve pred sobom. Sudbinu svih rimskih gradova na njihovom putu podeliće i Horeum Margi. Narednih nekoliko vekova na mestu nekadašnjeg velikog grada podizaće se i nestajati anonimne slovenske naseobine.

Nastankom države Nemanjića, naselje pored Ravanice i Morave već nosi slovensko ime Ravno. Nalazi se na severnoj granici mlade srpske države i opet ima strateški položaj. U njemu će se  osnivač srpske države Stefan Nemanja sresti sa Fridrihom Barbarosom, a neku deceniju kasnije i „prvovenčani“ srpski kralj Stefan sa ugarskim kraljem Andrijom. Slovensko ime Ravno će nositi manje od dva veka, koliko bude trajala i srpska država. Dolaskom Turaka na ove prostore, naselje zadržava svoj značaj zbog prelaska preko Morave, ali dobija novo ime. Nema podataka kada je Ćuprija dobila novo ime koje joj je ostalo do danas. Još manje koliko je podignuto mostova, koje su - češće Morava a nekad i ratovi - odnosili. Danas se, za vreme niskog vodostaja, mogu izbrojati ostaci bar desetak drvenih mostova.

Za vreme duge turske vladavine Ćuprija je opet bila na granici. Ovaj put na južnoj granici  Beogradskog pašaluka. Ta geografija će odrediti i mesto jedne od najznačajnijih bitaka Prvog srpskog ustanka. Avgusta 1805 godine vojvode Milenko Stojković i Petar  Dobrnjac sa svojim ustanicima su kod Ivankovca sačekali i pobedili daleko brojniju vojsku Hafiz paše. Bila je to prva pobeda ustaničke vojske nad regularnim turskim jedinicama.

Konačnu i potpunu slobodu Ćuprija će morati da čeka do decembra 1834. godine. Nakon turskog hatišerifa koji je Srbiji garantovao autonomiju turska vojna posada definitivno napušta Ćupriju. Ćuprija je posle gotovo četiri veka ponovo bila slobodna. Ta sloboda će nakratko biti prekinuta još samo dva puta, privremenim okupacijama u prvom i drugom svetskom ratu.

Privreda uredi

Posle skoro tri decenije tavorenja i tranzicionog propadanja, privreda Ćuprije postavljena je kao stub razvoja cele opštine. Da to nije samo deklarativni izraz želje predstavnika lokalne samouprave, govori i činjenica da je od sredine druge dekade 21. veka na delu trend reindustrijalizacije ćuprijske opštine. Tako je ćuprijska privreda već u prvih šest meseci 2017. godine (izvor: PKS-Regionalna privredna komora Šumadije i Pomoravlja) postala srpski rekorder u spoljnotrgovinskom suficitu, a u 2019. godini i nosilac BFC sertifikata, koju joj je dodelila Mreža za povoljno poslovno okruženje u jugoistočnoj Evropi. Ova mreža, podsetimo, tada je u Budvi predstavnicima 17 gradova i opština iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore uručila sertifikate da su „po meri privrede“.

 
Fabrika SMP automotive u zoni "Dobričevo"

Ćuprija je od 2016. izgradila i opremila potpuno novu industrijsku zonu, a od 2020. godine, tik pored auto-puta, gradi se i centralna industrijska zona za ovaj deo Srbije – „Industrijski park Dobričevo“, sa prvim investitorom: nemačkim SMP automotiv.

Velika pažnja poklanja se i braunfild investicijama. Tako je za samo tri godine dobrano reindustrijalizovan prostor na kome su se, u doba bivše države, nalazili privredni subjekti: na mestu fabrike stočne hrane "Napredak" ("Komponenta") sada se nalazi holandski Rojal de Heus; umesto GP "Ingrap" sada je tu kineski "Jurofajber"; objekat negdašnjeg "Kompresora" sada zauzima uspešna domaća firma "NE-PEC", dok je strateški partner "Ravanice" postao poznati vrbaški konditor "Medela".

Kultura uredi

Za svoj najznačajniji kulturni događaj, koji traje više od četiri decenije, Ćuprija ima da zahvali slavnom sugrađaninu Dušanu Matiću. Od 1981, godine, kada su u rodnom mestu velikog pesnika prvi put otvoreni, Matićevi dani“ su u narednim godinama s pravom postali, a to su i danas, kulturna manifestacija od nacionalnog značaja. Uz različite kulturne sadržaje koji prate sve aspekte bogatog Matićevog umentičkog stvaralaštva, centralni događaj „Matićevih dana“ je „Matićev šal“, pesnička nagrada za najbolju zbirku poezije izdatu u godini između dve manifestacije. Gotovo da nema iole značajnijeg srpskog pesnika koji nije bio laureat „Matićevog šala“ .

 
Ravanelius 2021: Stefan Milenković

Ako za „ Matićeve dane“ Ćuprija treba da zahvali Dušanu Matiću, onda za Ravanelijus, festival muzičke izuzetnosti, grad na Moravi „duguje“ Školi za muzičke talente. Teško da u svetu umetničke muzike postoji neko ko nije čuo za ćuprijsku školu za talente, zato što u čitavom svetu postoje samo tri takve, a ćuprijska je svoje talente rasula po svim kontinetima. Za samo dva izdanja, Ravanelijus je stekao prestižno mesto jednog od značajnijih festivala umetničke muzike na ovim prostorima. Time su značajno doprineli Roman Simović i Stefan Milenković, ali i drugi učesnici festivala, svi od reda značajna imena srpske i evropske umetničke scene.

Slikarska umetnička scena u Ćupriji s pravom može poneti epitet jedne od najživljih u Srbiji. Za to je prevashodni zaslužan Zavičajni klub likovnih umentika Ćuprije koji okuplja tridesetak slikara i vajara. Kolektivnoj izložbi, koja se organizuje svakog novembra, prethode redovne mesečne izložbe srpskih likovnih umetnika. Svake godine Muzej „Horeum Margi - Ravno“ organizuje izložbe slika najznačajnijih srpskih slikara. Tako je u samo nekoliko godina ćuprijska umentička publika mogla da vidi dela Milene Pavlović-Barili, Save Šumanovića, Miće Popovića, Uroša Predića i drugih velikana srpskog slikarstva 20. veka.

Ćuprija ima bogatu tradiciju pozorišnog stvaralaštva koja seže čitav vek unazad. I danas entuzijasti teatra u Ćupriji, u okviru amaterskog pozorišta Moravište, svake godine publici predstavljaju svoje viđenje, najčešće, savremenih pozorišnih ostvarenja.

Demografija uredi

U naselju Ćuprija procenjuje se da danas živi 16558 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 40,1 godina (38,6 kod muškaraca i 41,5 kod žena). U naselju ima 6891 domaćinstvo, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,98.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 9609 [1]
1953. 11967
1961. 14053
1971. 17564
1981. 20547
1991. 21367 20624
2002. 21982 20585


Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
19379 94.14%
Romi
  
249 1.20%
Jugosloveni
  
78 0.37%
Crnogorci
  
76 0.36%
Makedonci
  
53 0.25%
Vlasi
  
50 0.24%
Hrvati
  
37 0.17%
Slovenci
  
15 0.07%
Goranci
  
11 0.05%
Bugari
  
10 0.04%
Muslimani
  
9 0.04%
Rumuni
  
7 0.03%
Česi
  
5 0.02%
Ukrajinci
  
3 0.01%
Mađari
  
3 0.01%
Rusini
  
2 0.00%
Slovaci
  
1 0.00%
Rusi
  
1 0.00%
Nemci
  
1 0.00%
Bunjevci
  
1 0.00%
Albanci
  
1 0.00%
nepoznato
  
447 2.17%


Partnerski gradovi uredi

Ćuprija je u partnerstvu sa sljedećim gradovima:

- Slovenija Celje, Slovenija

- Doboj, Republika Srpska (BiH)

- Gradiška, Republika Srpska (BiH)

Istaknute ličnosti uredi

Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Spoljašnje veze uredi