Älvkarleby
Älvkarleby (čita se Elvkarlebi) je gradić od 1,647 stanovnika[1]na istoku Švedske, koji administrativno podpada pod istoimenu Općinu Älvkarleby iako nije njen administrativni centar već je to nedaleki Skutskär.
Älvkarleby
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 57°24′N 17°27′E / 57.400°N 17.450°E | |
| Država |  Švedska
|
| pokrajina | Uppland |
| grofovija | Uppsala |
| Općina | Älvkarleby |
| Površina | |
| - Urbano područje | 2.7 km² |
| - Područje utjecaja | 213.37 km² |
| Stanovništvo (2010.) | |
| - Urbano područje | 1,647[1] |
| - Urbana gustoća | 610 stan. / km²[1] |
| - Gustoća područja utjecaja | 42.7 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Službene stranice www.alvkarleby | |
| Karta | |
  Älvkarleby | |
Geografske karakteristike uredi
Älvkarleby leži u u Grofoviji Uppsala, na desnoj obali rijeke Dalälven, udaljen oko 8 km južno od Skutskära i ušća Dalälvena u Botnijski zaljev.
Historija uredi
Älvkarleby je zbog obilja lososa bio ljudsko stanište već od brončanog doba.[2]
Kamena crkva u Älvkarlebyju počela se graditi još 1478., zbog rasta stanovnika bitno je povećana početkom 18. vijeka, a njen zvonik je dobio svoj današnji izgled 1834.[3]
Historija modernog Älvkarlebya povezana je manufakturnom željezarom - Älvkarleö, koju su 1659. osnovali Claes Depken, gradonačelnik Västeråsa i David Leijel, trgovac iz Stockholma.[4]
Kako je upravo tad - 1675. izbio rat sa Danskom, a tadašnjim brodovima flote Karlo XI nedostajala su velika sidra, on ih je naručio od Depkena. Depken je u njihovu konstrukciju unio inovaciju, pa je vrlo brzo bio u stanju isporičiti 12 probrih uzoraka. Ona su se pokazala odličnim, pa je on proglašen vitezom, a njegova željezara koja je odlično poslovala promjenila je ime u Anckarström.[4]
Älvkarleby je poznat i po hidroelektrani, podignutoj krajem 19. vijeka na slapovima Dalälvena, jednoj od tri najstarije u Švedskoj, nakon one kod Trollhättana i Porjusa na Rijeci Lule. [2]
Čak i nakon izgradnje hidroelektrane, nizvodno od nje se uhvati oko 15 tona lososa svake godine.[2]
Svrha izgradnje te elektrane snage 70 MW, koju je projektirao arhitekt Erik Josephson bila je da opskrbi električnom energijom krajeve centralne Švedske, naročito naselja u slivu Dalälvena, u kojima su već radile brojne pilane i željezare.[2]
Svake godine u julu organizira se - Fallens Dag (Dan slapova), kad hidroelektrana prestaje sa radom, a vode Dalälvena kao nekad teku preko slapa. Na otoku Laxön postoji ribogojilište za uzgoj lososa.[2]
Stara brana hidroelektrane je obnovljena i dograđena između 1988. - 1991., tako da joj je kapacitet povećan na 125 MW.[2]
Prvi drveni most preko Dalälvena izgrađen je još 1797., ali ga je odnjela poplava u proljeće 1804. Nakon tog je 1816. podignut novi most, zvan - Karlov most u čast kralja Karla XIII što se vidi i na monogramu koji se koči na mostu.[4]
Poznati sugrađani uredi
Jedan od najpoznatijih stanovnika Älvkarlebya bio je književnik i novinar Stig Dagerman, koji je rođen u gradu 1923., u njegovu čast se od 1996. dodjeljuje nagrada, istaknutim pojedincima, borcima za slobodu govora.[5]
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Sweden: Uppsala” (engleski). City population. Pristupljeno 14. 07. 2015.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 „Älvkarleby Hydro Power Station ” (engleski). Vattenfall AB. Pristupljeno 14. 07. 2015.
- ↑ „Älvkarleby tätort” (švedski). Upplandia. Pristupljeno 14. 07. 2015.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 „Älvkarleby” (švedski). Romantic sweden. Arhivirano iz originala na datum 2015-08-17. Pristupljeno 14. 07. 2015.
- ↑ „Kommunfakta” (švedski). Älvkarleby kommun. Pristupljeno 14. 07. 2015.
