Zagrepčanka (45°47'54 N, 15°57'44 E) je poslovni neboder smješten u Zagrebu u Hrvatskoj. Neboder je treći po visini u Zagrebu.

Zagrepčanka, pogled s Trešnjevke

Tehnički podaci uredi

Neboder je visok 94,6 metara, a iznad zemlje se nalaze prizemlje i 26 katova. Na krovu se nalazi radio antena čiji je vrh 110 metara iznad zemlje. Ispod razizemlja nalazi se višekatna podzemna parkirna garaža.

Zagrepčanka je dio kompleksa u kojem se, osim nje, nalaze i od niže poslovne trokatnice, umjetničke instalacije i fontane. Sâm neboder se sastoji iz tri krila: središnje krilo ima 26 katova, zapadno 21 kat, a istočno 19 katova.

Fasada Zagrepčanke izrađena je od bijelog mramora i reflektivnog stakla. Prozori (fiksni) su od svijetlozelenog, a podne grede od tamnozelenog stakla. Na 25. i 26. katu nalaze se 23 trobridne prizmaste izbočine. Središnje krilo na svakoj površini ima po 24 nosive grede, a bočna krila po 23. Bočna krila su izvedena s horizontalnom hiperboličnom zakrivljenošću od kojih je svako krilo zakrivljeno u suprotnom smjeru od drugoga. Površina uredskog prostora nebodera je oko 50 000 m2.

Povijest uredi

Neboder su 1976. godine izgradili arhitekti Slavko Jelinek i Berislav Vinković. Desetak godina nakon dovršetka gradnjne, s nebodera su počele otpadati debele mramorne fasadne ploče, od kojih su se neke razbijale i izvan travnjaka koji okružuje neboder. Stoga se tada u zgradu ulazilo kroz sigurnosni tunel sastavljen od drvenih dasaka i čelika. Renoviranje Zagrepčanke započelo je u 21. stoljeću, a trenutačno je gotova samo zapadna strana koja je usmjerena ka križanju Savske ceste i Vukovarske avenije, dok se tunel na prilazu istočnom krilu još uvijek koristi.

Sve do 2006. Zagrepčanka je bila najviši hrvatski neboder, dok ju nije s 96 metara katne visine nadvisio Eurotower, sjedište Zagrebačke burze. Svejedno, Zagrepčanka i dalje drži rekord za najviše poslovnih katova i najviši ured, jer se na Eurotowerovom zadnjem katu nalaze samo mašnarnica i ukrasna fasada.

Zanimljivosti uredi

Za oblik Zagrepčanke arhitekti su dobili inspiraciju od düsseldorfskog nebodera Thyssenhaus. Sâm vrh zgrade nije dostupan javnosti, no u predvorju se čak nalaze kiosci. U neboderu se nalazi i mozaik slikara Ede Murtića. Osam dizala poslužuje zgradu, no na njih se može čekati i po nekoliko minuta.

Galerija uredi