Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini
Vjetroelektrane u Bosni i Hercegovini pripadaju grupi elektrana sa održivim izvorima za proizvodnju električne energije. Koriste snagu vjetra kroz implementaciju vjetroturbina. Energija vjetra predstavlja održiv, ekološki prihvatljiv, čist, bez zagađenja i dugotrajan obnovljivi izvor energije. Evropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine nema proizvodnje CO2 iz energetskih objekata[1]
Nije lako predvidjeti uslove dobijanja ove vrste energije jer jačina i brzina vjetra su izrazito promjenljivi. Od velike važnosti je izvršiti određena mjerenja (frekvencija, brzina i smjer) u trajanju najmanje godinu dana ili čak i duže kako bi se procijenila potencijalna lokacija za izgradnju vjetroelektrane.
Bosna i Hercegovina predstavlja značajan potencijal vjetra na mnogim lokacijama. Elektroprivreda HZ HB 2004. godine pokrenula je projekt "Analiza mogućnosti korištenja energije vjetra u proizvodnji električne energije u BiH" u okviru kojega su vršena mjerenja jačine vjetra. Oko 30 područja u južnom dijelu BiH, u pojasu od oko 50 km uz granicu s Hrvatskom, po svim posmatranim karakteristikama predstavljaju potencijalne lokacije za implementaciju vjetroelektrana. Ukupni potencijal sa gledišta ras1oloživosti prostora procijenjen je na 900 MW za proizvodnju energije.[2]
Isplativost vjetroelektrane zavisi od više faktora, a prije svega od mjesta na kojem je postavljana, jer energija raste, odnosno snaga, sa trećom potencijom brzine vjetra. Na drugom mjestu je cijena opreme i niz drugih faktora. U ovom trenutku (2021. god) nisu isplative kao konvencionalni izvori energije: nafta, ugalj i drugi i zato im se svugdje u svijetu daju podsticaji.Ulaganje je dvostruko veće nego za hidroelektrane jer je sva oprema uvozna.[3]
Jedna hidroelektrana godišnje radi 4.500 - 5.000 sati vremenski, dok vjetroelektrana i solarna elektrana može da radi oko 1.500 sati i ne više, pa se na toliko i projektuje. Nije moguće predvidjeti vrijeme kad će stati vjetroelektrana, tj. prestati proizvoditi energiju. U tom slučaju Elektroprivreda mora imati rezerve hidroenergije da nadomjesti taj nedostatak vjetroelektrana.
Lista vjetroelektrana uredi
Redni broj |
Naziv | Lokalitet | Godina izgradnje |
Broj turbina |
Snaga (MW) |
Godišja proizvodnja GMh |
Opis |
1 | Mesihovina | Tomislavgrad | 2018.[4] | 22 | 50,6 | 165,17 | Vrijednost projekta je oko 82 miliona eura, a kreditna sredstva je odobrila Njemačka banka za razvoj - KFW u iznosu od 71 milion eura, dok je jedan milijun osigurala njemačka vlada. Investitor i vlasnik je Elektroprivreda HZ HB, kojoj ova vjetroelektrana donosi godišnji prihod od oko 20 milijuna maraka i investicija će se isplatiti za 13 godina. Uz prosječnu potrošnju domaćinstva od 6.000 kilovat sati godišnje, ova vjetroelektrana može opskrbiti električnom energijom oko 27.500 domaćinstava.[3] |
2 | Jelovača | Tomislavgrad | 2019. | 18 | 36 | 110 | Elektrana je najveća privatna investicija u FBiH, u vlasništvu širokobriješke kompanije Feal. Vrijednost investicije do puštanja u komercijalni pogon je 40.000.000 evra, a sredstva su osigurana kreditnim aranžmanom komercijalnih banaka. |
3 | Podveležje | Mostar | 15 | 48 | 130 | Godišnja proizvodnja od oko 130 GWh električne energije, je energetski ekvivalent za 46 malih hidroelektrana. | |
4 | Grebak | Nevesinje | 10 | 66 | 180 | Investitori iz Njemačke uložili su 130 milijuna KM (oko 66,5 miliona evra). Za snabdijevanje Nevesinja dovoljna je jedna turbina. | |
5 | Hrgud | Berkovići | 16 | 48 | 126 | Sredstva za izgradnju obezbijeđena su kreditom kod Njemačke razvojna banke KfW. | |
6 | Bitovnja | Konjic | 25 | 60 | 110 | ||
7 | Vlašić | Travnik | 18 | 50 | 115 | ||
8 | Ukupno | Bosna i Hercegovina |
358,6 | 936,17 |
Izvori uredi
- ↑ „Gorana Matuh, Amela Gurduh: Energetika u Bosni i Hercegovini”. Prirodno-matematički Fakultet u SarajevuOdsjek za Geografju Smjer: Turizam i Zaštita Životne Sredine, 2008. Pristupljeno 12. 02. 2024.(en)
- ↑ „Izgledi potencijala i razvoja obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini”. Renewable and Sustainable Energy Reviews Volume 189, Part A, January 2024, 113929jovansrdjanmarko.wordpress.com, 2008. Pristupljeno 12. 02. 2024.(en)
- ↑ 3,0 3,1 „U BiH tri vjetroelektrane proizvedu više energije od 150 malih hidroelektrana”. KLIX.ba, 2021. Pristupljeno 12. 02. 2024.
- ↑ „Otvorena prva vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini”. n1info.ba, 2018. Pristupljeno 12. 02. 2024.