Vinac (tvrđava)
Tvrđava Vinac predstavlja mali utvrđeni dvor koji je smješten uz desnu obalu rijeke Vrbas, na 13 km od grada Jajca. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj 4. do 10. maja 2004. godine donijela je odluku da se tvrđava, proglasi za nacionalni spomenik BiH. Ovu odluku Komisija donijelo je u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajući) i Tina Wik[1]
Sa tri strane okružena je visokim grebenima. Kontrolisala je put dolinom Vrbasa prema Jajcu i imala ulogu njegove predstraže. Ivaniš Korvin nazvao je Vinac „ključem i kapijom tvrđave jajačke“. [2]
Ime tvrđave Vinac predstavlja svojevrsnu zagonetku. Pretpostavlja se da ime ove tvrđave može biti slovenskog ili keltskog porijekla. Porijeklo može voditi od vijenca (corona) ili od vinove loze, a tada bi predstavljao lokalitet s vinogradom. Rijeka Vrbas optiče tvrđavu u velikom luku pa bi ime moglo i time da se pravda. Keltski Winas znači mala utvrda, što djelimično odgovara stvarnosti (win, min = malen; as ili ais = utvrđeno mjesto). [3]
Vinac je vjerovatno sagrađen u 13. vijeku. Pripadao je župi Luka. Sa pojavom upotrebe vatrenog oružja grad je dodatno ojačavan. Tvrđava ima tajni izlaz dobro očuvan i stijenom vješto maskiran. Kapija grada bila je na zapadnom dijelu.[4]
Imao je i podgrađe na mjestu današnjeg naselja Vinac (Sotto Vinacac)[5].
Poslije pada Bosne u kratkom vremenu tu se smijenila osmanska i ugarska vlast (1463-1464). Pod Ugarskom se zadržao do 1491, a zadnji zapovjednik bio je Ivan Haraszti. U osmanskim popisima Vinac se javlja od 1562. kao utvrđeni grad i centar nahije. Ispod grada je staro vojničko muslimansko groblje. Tu je, pored ostalih, ukopan u posebno ograđenom grobu Alija Torlak, jedan od poznatijih junaka iz Vinca, čuven u borbama sa Austrijancima. Evlija Čelebija je prolazio ovim krajem oko 1660, idući iz Glamoča za Jajce. On pogrešno navodi da je Vinac zauzeo Gazi Husrev-beg kad i Jajce (1527). Za grad navodi da je malešan i nepristupačan, te da ima od kible jedna vratašca. Na jednom mjestu zove ovaj grad Senđarskom tvrđavom, što na turskom znači meteriz, šanac ili bedem. Grad je napušten 1833. [6]
Opis uredi
Tvrđava je najprije izgrađena kao utvrđeni dvorac. Vinac ima dvije kule. Glavna četvrtasta kula donžon, visine do 20 metara, izgleda kao dio bedema. Vidljivi toranj je petougla donja, velika kula. Donja kula je bila veća, ali je smanjena, sužena, u doba Jajačke banovine ojačanjem zidova sa unutrašnje strane. Gradska donžon-kula ima nadmorsku visinu 496m a oko 100m nad dolinom. [7]
Reference uredi
- ↑ „Tvrđava Vinac”. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ↑ Jelena Mrgić-Radojčić, Доњи Краји. Крајина средњовековне Босне, Београд 2002, 205.
- ↑ Đoko Mazalić, Vinac i Doboj, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija XIII (Arheologija), Sarajevo 1958, 233-234. .
- ↑ „Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI”. Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ↑ „Husref Redžić: Srednjovjekovni gradovi u Bosni i Hercegovini”. Sarajevo publishing, Sarajevo 2009.. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ↑ Hamdija Kreševljaković, Stari bosanski gradovi, Naše starine I, Sarajevo 1953, 23; Đ. Mazalić, Vinac i Doboj, 233-234.
- ↑ Đ. Mazalić, Vinac i Doboj, 233-234; Pavao Anđelić, Vinac I, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej, Sarajevo 187.
Literatura uredi
- Đoko Mazalić, Vinac i Doboj, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija XIII (Arheologija), Sarajevo 1958, 233-240.
- Pavao Anđelić, Vinac I, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom II, Zemaljski muzej, Sarajevo 187.
- Jelena Mrgić-Radojčić, Доњи Краји. Крајина средњовековне Босне, Београд 2002.
- Hamdija Kreševljaković - Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju jugoslovenskih naroda pod turskom vladavinom II/1951, Sarajevo, 1952, 119-184.
- Marko Vego Naselja srednjevjekovne bosanske države, Sarajevo, 1957.
- Desanka Kovačević-Kojić - Gradska naselja srednjovjekovne bosanske države, Sarajevo, 1978.
- Evlija Čelebija - Putopis, Biblioteka “Kulturno naslijeđe", Veselin Masleša, Sarajevo,1979.
Vanjske veze uredi
- Stari grad Vinac Arhivirano 2017-10-23 na Wayback Machine-u
- Stari grad Vinac Arhivirano 2015-09-19 na Wayback Machine-u
- Čuvar kraljevskog grada Jajca Arhivirano 2015-08-15 na Wayback Machine-u