Vera Fischer (kiparica)
Vera Fischer (Zagreb, 27. 1. 1925 - Zagreb, 14. 7. 2009), hrvatska i jugoslavenska akademska skulptorica i sudionica Narodnooslobodilačke borbe (NOB).
| Vera Fischer | |
|---|---|
.jpg) | |
| Rođenje | 27. 1. 1925. Garčin kod Broda na Savi, Austro-Ugarska |
| Smrt | 14. 7. 2009. (dob: 84) Zagreb, SFR Jugoslavija |
| Počivalište | Mirogoj |
| Nacionalnost | Jugoslavenka, Hrvatica |
| Etnicitet | Židovka |
| Državljanstvo | Hrvatska |
| Alma mater | Akademija likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu |
| Zanimanje | skulptorica |
| Partner | Ivan Lesiak[1] |
| Roditelji | Latica (Klein) Fischer |
Biografija uredi
Vera Fischer rođena je 27. 1. 1925 u zagrebačkoj-židovskoj obitelji.[2][3][4] Otac joj je radio u zagrebačkom Paromlinu i Vera je stanovala sa obitelji u nastambama Paromlina. Iako tu nije dugo ostala, mjesto rođenja joj je zauvijek ostalo urezano u pamćenje.[1] Verin je otac umro kad joj je bilo godinu dana, pa ju je odgojila majka Latica (Klein) Fischer zajedno sa svojim roditeljima.[5] Tokom Drugog svjetskog rata kao Židovka je bila internirana u Koncentracijski logor Rab i u logor na Kuparima koji su bili pod talijanskom upravom. Nakon kapitulacije Italije, Vera se pridružila Narodnooslobodilačkoj vojsci Jugoslavije (NOVJ).[2] U NOVJ-u je bila radu u Narodnooslobodilačkom odboru (NOO) Topusko, a zatim u NOO Glina.[6] 1951 godine, Vera je diplomirala na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u klasi prof. Vanje Radauša.[7] Ubrzo nakon diplome naspustila je klasični stil likovne akademije i okrenula se pop skulpturama.[1] Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, od kojih se ističe prvi javni nastup 1952 godine na 8. Izložbi Udruženja likovnih umjetnika Hrvatske (ULUH) u Zagrebu, te prva samostalna izložba u Salonu ULUH u Zagrebu 1961 godine.[7] Veliku "Autobiografsku izložbu" priredila je 2002 godine u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu.[8] Bila je članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) Zagreb od 1952 godine.[7] Vera Fischer je svoj umjetnički vrhunac zapravo i postigla kolažima iz 1960-ih, te fotografijama iz 1970-ih, kada je putovala po New Yorku i zahvaljujući kojima je uvrštena u knjigu "Fotografkinje u Hrvatskoj". Vera je bila aktivan član Židovske općine Zagreb. U misiji približavanja kršćanstva i židovstva bila je uključena kroz rad "Svjetske konferencije religije za mir" i u toj je misiji putovala svijetom. O njezinoj okupaciji govori i rad na kojemu su zajedno isklesani križ i Davidova zvijezda, smještena na mjestu srca.[1] 1997. godine odlikovana je Redom Danice s likom Marka Marulića.[7] Vera Fischer je umjetnica čiji rad za života nije bio dovoljno vrednovan, te je njezin opus danas nepravedno mariginaliziran do nepamtivosti.[1] Umrla je u Zagrebu, 14. 7. 2009, te je pokopana na židovskom dijelu groblja Mirogoj.[9]
Odlikovanja i pohvale uredi
Reference uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Patricia Kiš (9. siječnja 2010.). Hrvatski Andy Warhol bila je žena. Jutarnji list. Arhivirano iz originala na 12. siječnja 2014.. Preuzeto 12. siječnja 2014.
- ↑ 2,0 2,1 (en) USC Shoah Foundation Institute testimony of Vera Fischer. United States Holocaust Memorial Museum (21. 9. 1995). Preuzeto 11. 1. 2014
- ↑ Snješka Knežević, 2011, str. 100
- ↑ Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); In Memoriam - Vera Fischer; stranica 62; broj 110, lipanj / srpanj / kolovoz 2009.
- ↑ Ha-Kol (Glasilo Židovske zajednice u Hrvatskoj); Nataša Maksimović Subašić; Vera Fischer - Ljubav prema životu i toleranciji; stranica 16, 17; broj 112, studeni / prosinac 2009
- ↑ Jaša Romano, 1980, str. 367
- ↑ 7,0 7,1 7,2 7,3 Umrla je Vera Fischer, akademska kiparica. Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (15. 7. 2009). Preuzeto 12. 1. 2014
- ↑ Marko Kružić. Vera Fischer, Autobiografska izložba, Gliptoteka HAZU. Matica hrvatska. Preuzeto 12. 1. 2014
- ↑ Gradska groblja Zagreb: Vera Fischer, Mirogoj Ž-119-II-285
Literatura uredi
- Snješka Knežević, Aleksander Laslo (2011). Židovski Zagreb, Zagreb: AGM, Židovska općina Zagreb. ISBN 978-953-174-393-8
- Romano, Jaša (1980). Jevreji Jugoslavije 1941-1945: žrtve genocida i učesnici narodnooslobodilačkog rata, Beograd: Jevrejski Istorijski Muzej, Saveza jevrejskih opština Jugoslavije.