Veles (1946–96. Titov Veles), grad u središnjoj Makedoniji, na obali Vardara; 43 108 st. (2002).[1]

Veles
Велес

Grb
Grb
Osnovni podaci
Država  Severna Makedonija
Opština Veles
Stanovništvo
Stanovništvo (2002) 43 108
Geografija
Koordinate 41°43′N 21°47′E / 41.72°N 21.79°E / 41.72; 21.79
Nadmorska visina 225 m
Veles na mapi Severne Makedonije
Veles
Veles
Veles (Severne Makedonije)
Ostali podaci
Poštanski kod 1400
Pozivni broj 043
Registarska oznaka VE


Koordinate: 41° 43′ 12" SGŠ, 21° 47′ 24" IGD

Sjedište je istoimene Opštine Veles, koja ima oko 55 108 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]

Historija uredi

 
Veles 1930. godine

U svojoj historiji grad je često mijenjao ime: od Vilazora (grčki Βυλασωρα), preko Ćuprili do današnjeg Veles. Ovo današnje ime grad je dobio u 7. st. sa doseljavanjem Slavena na Balkanski poluotok, od slavenske riječi veles koja znači "u šumi" (zbog gustih šuma koje su ga okruživale). Prvo naselje pod imenom Vilazora osnovali su Tračani, nakon toga jedno vrijeme je dio Pajonskog kraljevstva, poslije toga postaje dio Bizantskog Carstva.

Za Otomanske vlasti grad je nazvan Ćuprili po Mehmedu Köprülü, Abancu Velikom veziru Otomanskog carstva.[2]. Nakon liberalizacije otomanskog carstva za vrijeme reformi zvanih Tanzimat (1839. - 1876.) izgrađena je nova veća saborna crkva Sv. Pantelejmona, otvorena prva crkvena škola na narodnom jeziku (makedonskom - bugarskom) i osnovana prva biblioteka i štamparija 1867. (vlasnik Hristo Danov).[3]

Veles je bio prvi makedonski grad koji je imao gimnaziju, kazalište, muzej i muzičku školu. [4]Među sačuvanim srednjevjekovnim spomenicima, najpoznatiji je manastir Sv. Dimitrija (14. st.) pored grada. Nakon Drugog svjetskog rata gradu je promijenjeno ime u Titov Veles, po prvom predsjedniku socijalističke Jugoslavije Josipu Brozu Titu, nakon osamostaljenja Makedonije, grad je 14. septembra 1996. ponovno promijenio ime iz Titov Veles u Veles.

Kultura uredi

 
Spomenik Ilindenskom ustanku

Najveća turistička atrakcija u okolici Velesa je antički grad Stobi. Pored toga, značajni su arheološki lokaliteti Breza i Pešti, sa svojim spiljama u kojima su pronađeni predmeti iz neolita i ranog kršćanstva.

Opština Veles ima osam osnovnih i četiri srednje škole, stadion, sportsku halu, bazen, kazalište, muzej, knjižnice, kina, deset crkava, par manastire i džamija.

Gradovi prijatelji uredi

Povezano uredi

Slavni ljudi uredi

  • Pepi Manaskov, poznati rukometaš
  • Trajče Mihov, poznati ultramaratonac
  • Vladimir Temelkov, poznati rukometaš

Izvori uredi

  1. 1,0 1,1 Makedonski popis stanovništva iz 2002.  (PDF)
  2. Rahmi Tekin, Osmanli Atlasi, Istanbul 2003
  3. Jordan Vančev: Новобългарската просвета в Македония през Възраждането. 1982, S. 94-95.
  4. D.M.Brancoff: La Macédoine et sa Population Chrétienne. Paris 1905, S. 118–119.

Vanjske veze uredi

Gradovi Republike Makedonije  
Berovo | Bitola | Bogdanci | Debar | Delčevo | Demir Kapija | Demir Hisar | Gevgelija | Gostivar | Kavadarci | Kičevo | Kočani | Kratovo | Kriva Palanka | Kruševo | Kumanovo | Makedonski Brod | Makedonska Kamenica | Negotino | Ohrid | Pehčevo | Prilep | Probištip | Radoviš | Resen | Štip | Skopje | Struga | Strumica | Sveti Nikole | Tetovo | Valandovo | Veles | Vinica