Varna

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj sa 349 031 stanovnika.

Varna Варна
Panorama Varne Panorama Varne
Koordinate: 43°13′N 27°55′E
Država	Bugarska
Oblast Varna
Vlast
- Gradonačelnik	Kiril Jordanov
Visina	80
Stanovništvo (2009)
- Grad	354 220
Vremenska zona	EEST (UTC+2)
Poštanski broj	9000-9030
Pozivni broj	052
Službena stranica varna.bg
Karta
Varna

Varna je administrativno sjedište Oblasti Varna, u koju je uključeno 12 općina (Aksakovo, Avren, Beloslav, Bjala, Dlgopol, Devnja, Donji Čiflk, Provadija, Suvorovo, Vlčidol, Varna).

Ona je ljetni glavni grad Bugarske, jer se tad sve važne ličnosti presele u najveći grad na moru i najpoznatiju turističku destinaciju. Varna je i velika morska luka (druga po važnosti), sjedište bugarske ratne i trgovačke mornarice i veliki univerzitetski centar.

Geografske karakteristike

Metropolitanska Varna prostire se na čak 238 km2 na zelenoj terasi sa sjeverne strane Zaljeva Varna i duž sjevernih obala Varnenskog i nešto daljeg Beloslavskog jezera. Varna ima čitav niz satelitskih gradova; Beloslav, Strašimirovo, Ezerovo, Kazaško, Topoli, Ignatijevo, Slnčevo, Razdelna, Devnja, Aksakovo...rastegnutih na pojasu od 50-tak km. U sjevernoj zoni i duž oba dva izduljena jezera nalaze se glavna industrijska postrojenja i luka. Jezera su spojena sa Crnim morem sa dva umjetna kanala (1906. -1909.). Sjeveroistočno od luke nalazi se historijski centar grada (tzv. „Grčka mahala“) i rekreaciona zona sa plažama koja se produžuje na sjever do turističkog naselja Zlatni pjasci.

Uže gradsko područje rastegnuto je na više od 20 km uz duge pješčane plaže. Varna obiluje termalnim izvorima čija je temperatura između 35-55 ° C . Grad ima blagu klimu zbog uticaja mora, sličnu mediteranskoj ali ne toliko vrućoj. Uticaj vjetrova sa sjevera i sjeveroistoka je malen, jer se sa te strane dižu brda ( 356 m).

Gotovo svi industrijski objekti i skladišta preseljeni su u unutrašnjost, prema jezerima i kanalima, tako da je Zaljev Varna ostavljen kao zona za rekreaciju i turizam.

Transport

Varna je udaljena 470 km sjeveroistočno od Sofije, a najbliži veći gradovi su Dobrič (45 km prema sjeveru), Šumen (80 km prema zapadu) i Burgas (125 km prema jugozapadu). Varna ima međunarodni aerodrom, njena luka je dobro povezana sa svim crnomorskim gradovima. Do grada vode evropski cestovni prometni pravci E70 i E87, i dobra željeznička mreža.

Historija

Varna je jedan od najstarijih evropskih gradova. Grci iz grada Mileta iz maloazijske provincije Jonije osnovali su trgovačku koloniju (apoikia) - Odessos negdje oko 570-e pne. (u vrijeme Astiagesa) na mjestu ranijeg tračkog naselja. Ime Odessos, prvi put je naveo starogrčki historičar Strabon, ono je vjerojatno bilo karijanskog porijekla (Karijci su narod koji je živio prije doseljenja grčkih plemena na Balkan).

Prije Tračana koji su naselili ovaj kraj, postojalo je nekoliko prapovijesnih kultura, od kojih je najpoznatija Varna kultura. Na području samog grada 1972 godine otkrivena je Varnanska nekropola u kojoj je pronađeno mnoštvo predmeta od zlata. Radio karbonska analiza ugljikovim izotopom C14 pokazuje da je ta nekropola pripadala razdoblju eneolitika, točnije razdoblju od 3600. do 3200 god. pne.

Arheološki ostatci antičkog Odessusa

Odessos je bio najznačajniji grad crnomorskog - Pontskog Pentapolisa i mjesto susreta između visoko razvijenih Jonjana s jedne strane i barbarskih tračkih plemena (Geta, Krobiza, Teriza) iz unutrašnjosti - jedna miješana grčko - tračka zajednica.

Makedonski kralj Filip II Makedonski, neusješno je opsjedao Odessos 339. pne., na kraju se grad predao Aleksandru Velikom 335. pne.. On je postavio svog diadochusa Lizimaha da vlada gradom. Rimski grad - Odessus je isprva bio dio - Praefectura orae maritimae, a zatim je 15. ne. pripojen Provinciji Meziji, kasnije Donja Mezija). To je bio grad na 47 hektara sa poznatim javnim kupalištem - Thermae, podignutim krajem 2. st. ne., danas je to najveće arheološko nalazište rimske kulture u Bugarskoj. Grad Odessus je vrlo rano kristijaniziran, o tome svjedoče ostatci desetak ranokršćanskih bazilika, samostana, i legenda da je jedan od 70 učenika sv. Andrije - Ampliatus, bio biskup u gradu oko 56 g. U Odessusu je 442. potpisan Mirovni ugovor između Flavija Teodozija i hunskog vođe Atile.

Car Justinijan I., uzdigao je Odessus 536 u vojni centar (Quaestura exercitus ) za; Meziju, Skitiju, Kariju, Egejske otoke i Cipar. Sv.Teofan Ispovijednik prvi put spominje ime Varna u 8. st., kada je grad podpao pod Slavene, koji su prodrli na Balkan u 6. - 7. st. Kan Asparuh, osnivač Prvog Bugarskog Carstva, imao je sjedište svog carstva pod imenom Varna blizu Odessosa 681. godine, prije premiještanja u Plisku.

Srednji vijek

U ranom srednjem vijeku (kraj 9. - 10. st.), kontrola nad gradom prelazila je iz bizantskih u bugarske ruke u više navrata. Varna je bila i važan ranosjednjovjekovni centar pismenosti, - tu je radila čuvena prepisivačka Preslavksa škola, u manastiru kojeg je osnovao prvi bugarski car Borisa I (852. - 889). Nakon tog je Varna bila u rukama Bizanta, da bi je ponovno zauzeo bugarski car Kalojan 1201. za Drugo Bugarsko carstvo.

Pri kraju 13. i tokom 14. st., grad je postao trgovačko čvorište za brodove Genove, Venecije i Dubrovnika, sve tri pomorske republike imale su svoje konzule u gradu, kao i vlastite kolonije. Neko su vrijeme u zajedničkom posjedu, držale i dvije utvrde sa malim lukama Kastricu i Galatu. Pored grada, na ušću rijeke Kamčije, razvila se brodogradnja. Na tadašnjim pomorskim kartama, Varna je označavana kao najvažnija luka između Konstatinopolisa i delte Dunava, i sjedište regije Zagora.

Amadeo VI iz Savoje je bezuspješno opsjedao grad 1366. i 1386. , zatim je nakratko postao sjedište Kneževine Karvune. Potom je zauzet od strane Turaka 1389., nakratko ga je ponovo držao Bizant (za Manojla II Paleologa 1413.-1444.), ali je 1414. opljačkan od Tatara, da bi ga 1444. ponovno zauzeli Turci.

Bitka kod Varne

Dana 10. novembra, 1444., dogodila se jedna od posljednjih velikih križarskih bitaka u evropskoj historiji, ispred zidina grada. Križarska vojska, se pod vodsvom poljskog kralja Vladislava III i Janoša Hunjadija (1443. -1444.) spremala se iz Varne otploviti za Konstatinopolis. Tad je napadnuta je od strane puno jačih otomanskih snaga (oko 55 000 do 60 000 ljudi) vođenih od sultana Murata II.. Vladislav III. je ubijen pri svom pokušaju da zarobi sultana, zbog toga ga je stekao nadimak Warneńczyk (poljski: od Varne, Varnski), a u Madžarskoj Várnai Ulászló, u literaturi na latinskom navodi se kao Ladislaus Varnensis). Ovaj poraz križarske vojske, rezultirao je kasnijim padom Konstatinopolisa u otomanske ruke 1453., kao i padom cijele Bugarske pod otomansku vlast za više od 400 godina.

Kasna Otomanska vlast

Pred kraj 18. st., Varna je uključena u otomanski Četverolist utvrda, zajedno sa gradovima; Ruse, Šumen, i Silistra) koje su trebale braniti Dobrudžu i ostalu Bugarsku od nadiruće ruske carske vojske za Rusko-turskih ratova. Ruska vojska je privremeno zauzela grad 1773., pa zatim ponovno 1828., nakon dugotrajne opsade grada - Opsada Varne. Nakon dvije godine oni su se povukli, ali su trajno razorili srednjovjekovnu utvrdu.

Za Krimskog rata (1854-1856), u kojem su Britanci i Francuzi ratovali protiv Carske Rusije, Varna je korištena kao vojni štab i pomorska baza britanske i francuske vojske. Mnogo vojnika je pomrlo u gradu od kolere, a sam grad nastradao je u velikom požaru. Za njih je podignuto memorijalno groblje. Varna je bila prvi bugarski grad do kojeg je 1866., stigla željeznička pruga barona Hirscha ona je vodila do grada Ruse na Dunavu. Ta pruga je nekoliko godina povezivala otomansku prijestolnicu Istanbul sa Centralnom Europom. Nakon toga ovom trasom išao je i slavni Orient Express. Grad je uskoro postao važan trgovački i prometni centar, u njemu su ubrzo otvorena 12 konzulata.

Oslobođenje Bugarske

Na valu nacionalnog oslobođenja balkanskih zemalja, tadašnja Varna koja je brojala oko 25 - 26 000 stanovnika, pripala je Bugarskoj Berlinskim mirovnim ugovorom 1878. ruska carska vojska ušla je u grad u 27. juna 1878., i tako prognala tursku vlast.

Secesijska zgrada na bulevaru Princa Borisa I

Varna je bila prva linija fronte za Prvog balkanskog rata, kao i za Prvog svjetskog rata . Grad je ekonomski nazadovao, privremenim priključenjem svoje bogate agrarne okolice (Južna Dobrudža) Rumunjskoj (1913.-1916. i 1919.- 1940.). Za Drugog svjetskog rata u grad su oslobodile jedinice Crvene armije, u septembru 1944., i tako pomogle instaliranju socijalističke vlasti u Bugarskoj, za više desetljeća.

U prvim desetljećima nakon oslobođena 1878., grad su napustili mnogi etnički Turci i Grci, a u njega su došli mnogi Bugari iz okolice, sa sjevera zemlje; iz Dobrudže, Besarabije i Male Azije. A kasnije, bugarske izbjeglice iz Makedonije, Istočne Trakije i Grčke, osobito nakon Drugog balkanskog rata i Prvog svjetskog rata. Danas je to grad sa pretežitim bugarskim stanovništvom, ali sa značajnom manjinskim zajednicama Gagauza, Armenaca, i Sefardskih Židova.

Kultura

Varna ima Bugarski nacionalni teatar koji ima operu, balet, filharmoniju (osnovanu 1888) i simfonijski orkestar. Pored toga u gradu djeluje i dramsko kazalište Stojan Bačvarov (osnovano 1921) i Državno lutkarsko kazalište.

Plaža na Zlatnim Pjascima

Muzeji

Arheološki muzej je svakako najvredniji muzej iz Varne, jer se u njemu nalaze predmeti iz Kulture Varna, iskopani sa arheološkog nalazišta "Nekropola Varna" iz eneolitika.

• Aheološki muzej Varna (osnovan 1888)
• Pomorski muzej (osnovan 1923)
• Rimske terme
• Manastir Aladža
• Varna park muzej, posvećen Bitci kod Varne (osnovan 1924)
• Etnografski muzej
• Muzej nacionalnog preporoda
• Gradski muzej
• Akavarij (osnovan 1912)
• Planetarij u Mornaričkoj akademiji
• Prirodoslovni muzej
• Zoološki vrt
• Delfinarij (osnovan 1984)

Školstvo

Varna je značajan univerzitetski grad, 2007 imala je 30.000 studenata koji su studirali na 2. 500 kolegija. Najstarija viša škola je Mornarička akademija Nikola Vapcarov, koja je nasljednik prve bugarske tehničke škole - Škole za brodske strojare iz 1881, koja je 1942 postala Kraljevska mornarička akademija. U gradu djeluje i Ekonomski fakultet Varna, osnovan 1920 kao drugi bugarski fakultet. Ostali fakulteti u Varni su; Medicinski, Tehnički i prvi privatni bugarski fakultet Crnorizac Hrabar. U Varni djeluju i dvije podružnice fakulteta iz drugih univerziteta.

Pomorski park

U Varni djeluje ogranak Bugarske akademije nauka, koji ima pet istraživačkih insituta za; oceanologiju, ribarstvo, aerodinamiku, hidrodinamiku i metalografiju i državni institut za brodarstvo Akademija Varna-Evropa.

Konzulati

Varna je i danas grad u kojem konzulate imaju slijedeće države; Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Malta, Poljska, Rusija, Slovačka, Švedska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Klima

Varna ima subtropsku oceansku klimu po Köppenu, u kojoj veliki uticaj ima more ali i kopneno zaleđe.

Klimatološki medijani za Varnu
Mjesec	jan-sij	feb-velj	mar-ožu	apr-tra	maj-svi	jun-lip	jul-srp	aug-kol	sep-ruj	okt-lis	nov-stu	dec-pro	godina
Srednji maksimum (°C)	22	23	27	30	34	40	41	39	36	32	24	21	41
Srednja dnevna (°C)	6	7	11	16	22	26	30	29	26	21	13	9	18
Srednji minimum (°C)	2	4	7	11	17	21	23	23	19	14	9	5	12,9
Precipitacija (mm)	28	30	26	37	26	64	45	37	27	58	35	63	476
Izvor: BBC Weather, podaci iz augusta 2010

Gradovi prijatelji

Danska Aalborg Nizozemska Amsterdam Jordan Akaba Španjolska Barcelona Turska Bayburt Turska Sinop Nizozemska Dordrecht Italija Genova Njemačka Hamburg Grčka Kavala Ukrajina Harkov UK Liverpool Francuska Lyon Švedska Malmö Kolumbija Medellín

SAD Memphis SAD Miami Rusija Novosibirsk Ukrajina Odesa Grčka Pirej Njemačka Rostock Rusija Sankt Peterburg Norveška Stavanger Mađarska Szeged Finska Turku Češka Republika Vysoké Mýto Ujedinjeno Kraljevstvo Washington Austrija Wels Indonezija Surabaya

Slike iz Varne

• 
• 
• 
• 

Vanjske poveznice

Varna na Wikimedijinoj ostavi

• Službene stranice ((bug.))
• Satelitske fotografije sa imenima mjesta (WikiMapia)
• Karta grada ((bug.))
• Karta javnog transporta Arhivirano 2012-07-14 na Wayback Machine-u
• QTVR filmovi i panoramske fotografije Varne; Katedrala Arhivirano 2013-01-21 na Wayback Machine-u, [1], Gradska vijećnica Arhivirano 2013-01-21 na Wayback Machine-u, Arheološki muzej Arhivirano 2013-01-21 na Wayback Machine-u, Ulica Šipka Arhivirano 2013-01-21 na Wayback Machine-u, Luka Arhivirano 2013-01-21 na Wayback Machine-u, Noć Arhivirano 2013-01-21 na Wayback Machine-u
• Slike iz Varne