Tunj

Tunj (lat. Thunnus thynnus) je morska riba iz porodice skušovki (scombridae). U Hrvatskoj ovu ribu nazivaju još i tuna, tun, obična tuna.

Tunj
{{{slika_opis}}}
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Animalia
Koljeno:	Chordata
Potkoljeno:	Vertebrata
Razred:	Actinopterygii
Red:	Perciformes
Porodica:	Scombridae
Rod:	Thunnus
Vrsta:	T. Thynnus
Dvojni naziv
Thunnus thynnus Linneaus, 1758.

Opis

Tijelo tunja je vretenastog oblika, usko i špicasto na vrhu glave, zadebljano pri sredini tijela, a od sredine prema repu se opet bitno sužava. Koža mu je čelično plave boje, sa zelenim i odsjajima boje lavande. Na prsima ima dvije peraje, na trbuhu bliže repu još dvije. Na bokovima iza škržnih otvora ima bočne peraje, a na leđima jednu veliku. Rep je velik, repne peraje podjednake dužine sa urezom pri sredini. Od leđne peraje prema repu nalazi se niz manjih nazubljenih peraja. Toplokrvna je riba i jedina je takva u svijetu riba. Doseže težinu i do 600-650 kg a može narasti preko 4 metra. Prosječna lovna težina u Jadranu je oko 12 kg.

Rasprostranjenost

Tunj je vrsta ribe selice. Rasprostranjen je na zapadnom Atlantiku od obala Kanade, Meksičkog zaljeva, Kariba do Venecuele i Brazila. Na istočnom Atlantiku tunj obitava od otočja Lofoten u Norveškoj do Kanarskih otoka, uključujući Sredozemno more i južni dio Crnog mora.

Tunj je rasprostranjen diljem Jadrana na svim dubinama.

Način života i ishrana

Tunj je izvrstan plivač i lovac koji živi u jatu vršnjaka. Skladno vretenasto tijelo jake građe s izrazito naglašenom i jakom repnom perajom omogućava mu dugotrajno i brzo kretanje u lovu na plijen. Tunj je jedna od najbržih riba u moru. Prosječna brzina kojom se kreće je 12.5 km/h, a vrlo brzo može ubrzati i preko 100 km/h. Odmor nakon postizanja takvih brzina mu je također najbrži u ribljem svijetu. Na tome mogu zahvaliti i odličnom metabolizmu koji može držati temperaturu tijela veću čak do 20 stupnjeva od temperature mora. Da bi održavao temperaturu tijela tunj se mora neprestano kretati pa tako do životne dobi od 15 godina prepliva oko 1 000 000 milja.

Tunj je predator i hrani se drugom ribom, prije svega skušama, haringama, oslićima, ali i lignjama i rakovima pred kojima je u velikoj prednosti zbog velike brzine kretanja.

Najveći prirodni neprijatelj tunja je orka (kit ubojica).

Razmnožavanje

Tunj se najvjerojatnije ne pari u Jadranu nego u Mediteranu ili Atlantiku pri čemu mnogo mužjaka i ženki istovremeno ispušta ikru i mliječ. U posljednje vrijeme se uzgaja u za uzgoj posebno ograđenim kavezima.

Gospodarska vrijednost

Lov tunolovcem

Tunj je najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo i njegov izvoz u Japan. U Japanu tunjevina predstavlja nacionalnu i kulturnu tradiciju, a zbog velike kvalitete jadranskog tunja, uz već postojeća, osnivaju se mnogobrojna nova tunogojilišta diljem naše obale. Tunjevina je cijenjena i ima udio u prehrani ljudi u mnogim drugim zemljama. Meso tunja je vrhunske kvalitete a utroba je izrazito cijenjena. Jetra je bogata vitaminima, u gušterači ima inzulina, a od želudca se spremaju ukusne tripice. Meso tunja se također konzervira a i tako pripremljeno predstavlja pravu poslasticu.

Lovi se tijekom cijele godine uglavnom mrežama stajačicama tunolovkama, a u psljednje vrijeme se na Jadranu vrlo cijeni lov panulom (big fishing). Jedan od načina lova je lov tunolovcem sa rampama, udicama i mamcem.

Vanjske veze

• Skušovke (Riblje oko)

Ostali projekti

	U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Tunj
	Wikivrste imaju podatke o: Tunj