Tri mudra majmuna

Tri mudra majmuna (japanski: , san'en ili sanzaru, ili , sanbiki no saru, doslovno "tri majmuna"), nekad nazivani i tri mistična majmuna,[1] ili Sanzaru, su personificirana maksima. Zajedno, njih trojica utjelovljuju izreku "ne vidim zlo, ne čujem zlo, ne govorim zlo".[2] Trojica majmuna su Mizaru, koji si pokriva oči i ne vidi zlo; Kikazaru, koji si pokriva uši i ne čuje zlo; i Iwazaru, koji si pokriva usta i ne govori zlo. Ponekad je njima troma pridružen i četvrti majmun, Shizaru, koji ima prekrižene ruke i simbolizira načelo "ne činim zlo".

Prikaz trojice mudrih majmuna na hramu Tōshō-gū u gradu Nikkō.

Postoje brojne interpretacije simbolike majmuna i maksime koju utjelovljuju, među kojima je i ona kako utjelovljuju moralnu vertikalu dobrog uma, govora i djelovanja. Na Zapadu pak, fraza često ima negativnu etičku konotaciju i označava osobe i situacije gdje se progledava kroz prste onima kojima se ne bi smjelo.[3]

Jedna zanimljivost je kako se majmuni, na engleskom jeziku, često nazivaju Mizaru,[4] Mikazaru[5] i Mazaru,[6] no posljednja dva imena su izmijenjena i nemaju veze s japanskim izvornikom.[7][8]

Porijeklo uredi

 
Kōshin svitak koji prikazuje tri mudra majmuna.

Izvor koji je popularizirao ovu maksimu je rezbarija iznad vrata slavnog hrama Tōshō-gū datira iz XVII. stoljeća. Rezbarije je izradio Hidari Jingoro, a vjeruje se kako su predstavljale Konfucijev moralni kodeks, koristeći majmuna kao simbol ljudskog životnog ciklusa. Izrezbareno je ukupno 8 ploča, a tri majmuna prikazana su na ploči 2. Sama ideja vjerojatno je u Japan stigla preko kineskih Tendai-budista tokom Nara perioda. Predloženo je da tri majmuna predstavljaju temeljene dogme tzv. "Srednje škole" te budističke sekte.

U Kini, slična fraza može se pronaći u Konfucijevim Izabranim mudrostima,[9] tako da je moguće da je to izvorna izreka koja je skraćena kada je prenesena u Japan.

Ipak, najpoznatiji primjeri legende prisutni su kroz narodne običaje Kōshin vjerovanja. Kōshin je narodno vjerovanje s elementima kineskog taoizma i starih šintoističkih utjecaja. Osnovali su ga Tendai budisti u X. stoljeću. Kōshin je iza sebe ostavio niz kamenih spomenika, na kojima su prikazi trojice majmuna bili česti prikazi.

"Tri mistična majmuna" su opisani kao "pratitelji Sarute Hita no Mikota, odnosno Kōshina, boga puteva" u japanskoj mitologiji.[10] Festival u čast boga Kōshina održavao se, uvijek, šezdesetog dana u kalendaru. Predloženo je da se tokom tog festivala nečija zlodjela mogu prijaviti Raju, a da su upravo tri mudra majmuna personifikacija svega lošega što je pojedinac učinio u posljednjih 59 dana.

Prema drugim izvještajima, tri majmuna dovodila su do toga da Sanshi i Ten-Tei ne vide, ne čuju i ne govore o nečijim zlodjelima. Sanshi (三尸) su tri crva koja žive u svačijem tijelu i vode računa o dobri, a posebice o zlim djelima koje netko učini. Svakih 60 dana, na noć zvanu Kōshin-Machi (庚申待), Sanshi će napustiti tijelo i otići do Ten-Teija, nebeskog boga, te mu ispričati sve što je osoba radila. Ten-Tei će tada odlučiti treba li kazniti osobu, a kazne su se kretale od bolesti, skraćivanja života ili, u ekstremnim slučajevima, instantne smrti. Oni koji prakticiraju Kōshin, a činili su zla djela, nastojat će ne spavati tokom Kōshin-Machija. To je jedini način da se Sanshi spriječe da napuste tijelo i odu do Ten-Teija.

Značenje uredi

     
Mizaru Kikazaru Iwazaru

Jednako kao što postoje nejasnoće oko porijekla izraza, postoje brojna tumačenja i same maksime koju oni predstavljaju:

  • U Japanu, tri majmuna naprosto predstavljaju japansko zlatno pravilo.[11][12]
  • U sklopu budističke misli, majmuni simboliziraju izbjegavanje zlih misli.[3]
  • Na Zapadu, i izraz i majmuni se često koriste za označavanje situacija u kojima se odgovorni odriču moralne obveze i ignoriraju, ili se prave da tako čine, nekorektnosti što se događaju u njihovoj blizini.[3][12]
  • U bandama organiziranog kriminala, ili mafiji, mogu predstavljati kodeks šutnje.[3]

Kulturološki utjecaj uredi

 
Subodha Gupte: Gandhijeva tri majmuna (2012.); Doha, Katar

Tri mudra majmuna, kao i izreka za koju stoje, poznati su diljem Azije i Zapada. Bili su česti slikarski motiv, primjerice na ukiyo-e slikama Keisaija Eisena, a jednako često se koriste u suvremenoj kulturi.

Indijski vođa Mahatma Gandhi bio je poznat po životnom stilu kojim je odbacio posjedovanje materijalnih dobara, no imao je jednu izminku - kipić trojice majmuna. Danas, uvećani prikaz trojice majmuna nalazi se u sklopu Sabarmati Ashrama, samostana u kojem je Gandhi živio od 1915. do 1930. i iz kojeg je započeo Marš soli. Gandhijev je kipić takđer inspirirao postmodernu statutu Subodha Gupte, Gandhijeva tri majmuna.[13]

Reference uredi

  1. "Three Mystic Apes" term (1894) predates "Three Wise Monkeys" (1900) in Google Books
  2. Wolfgang Mieder. 1981. "The Proverbial Three Wise Monkeys," Midwestern Journal of Language and Folklore, 7: 5-38.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 Pornpimol Kanchanalak (21 April 2011). „Searching for the fourth monkey in a corrupted world”. The Nation. Thailand. Arhivirano iz originala na datum 2015-08-28. Pristupljeno 25 July 2012. 
  4. Oldest reference of the right monkeys' names in English. Source:
  5. Oldest references (1926-1984) for Mikazaru in Google Books
  6. Oldest reference of Mazaru in Google Books. However, Kikazaru appears right. Source:
  7. Worth, Fred L. (1974). The Trivia Encyclopedia. Brooke House. str. 262. ISBN 0-912588-12-8. 
  8. Shipley, Joseph Twadell (2001). The Origins of English Words: A Discursive Dictionary of Indo-European Roots. Johns Hopkins University Press. str. 249. ISBN 0-8018-6784-3. 
  9. Original text: 論語 (zh), Analects (en)
  10. Joly, Henri L. (1908). „Legend in Japanese Art”. London, New York: J. Lane. str. 10. Pristupljeno 13 December 2011. 
  11. Zeke Zekoff (16 December 2008). „Always be a 'do-no-evil' kind of monkey”. Cincinnati Enquirer. Pristupljeno 25 July 2012. [mrtav link]
  12. 12,0 12,1 Tom Oleson (29 October 2011). „How about monkey see, monkey DON'T do next time?”. Winnipeg Free Press. Pristupljeno 25 July 2012. 
  13. „QMA unveils Gandhi’s ‘Three Monkeys’ at Katara”. Qatar Tribune. 28 May 2012. Arhivirano iz originala na datum 2012-06-06. Pristupljeno 21 June 2012. 

Izvori uredi

Vanjske poveznice uredi