Transformacija (genetika)

U molekularnoj biologiji transformacija je genetička promena ćelije koja proističe iz direktnog unosa, inkorporacije i ekspresije stranog genetičkog materijala iz njenog okruženja unesenog kroz ćelijsku membranu. Transformacija se javlja prirodno kod nekih vrsta bakterija, ali se isto tako može proizvesti veštačkim sredstvima u drugim ćelijama. Bakterije koje imaju sposobnost transformacije, bilo prirodno ili veštački, se nazivaju kompetentnim.[1][2][3]

Transformacija je jedan od tri procesa kojim se spoljašnji genetički materijal može uvesti u bakterijsku ćeliju, druga dva su konjugacija (transfer genetičkog materijala između dve bakterijske ćelije u direktnom kontaktu) i transdukcija (injekcija strane DNK bakteriofagnim virusom u bakterijski domaćin). „Transformacija“ se isto tako može koristiti za opisivanje unosa novog genetičkog materijala u nebakterijske ćelije, uključujući životinjske i biljne ćelije. Međutim, pošto "transformacija" ima specijalno značenje u kontekstu životinjskih ćelija, kod kojih indicira progresiju stanja kancera, termin se ređe koristi u smislu uvođenja stranog genetičkog materijala. Uvođenje strane DNK u eukariotske ćelije se obično naziva „transfekcija“.[4]

Reference uredi

  1. Solomon JM, Grossman AD (1996). „Who's competent and when: regulation of natural genetic competence in bacteria”. Trends Genet. 12 (4): 150–5. DOI:10.1016/0168-9525(96)10014-7. PMID 8901420. 
  2. Redfield RJ (September 1991). „sxy-1, a Haemophilus influenzae mutation causing greatly enhanced spontaneous competence”. J. Bacteriol. 173 (18): 5612–8. PMC 208288. PMID 1653215. 
  3. Süel GM, Garcia-Ojalvo J, Liberman LM, and Elowitz MB (2006). „An excitable gene regulatory circuit induces transient cellular differentiation”. Nature 440 (7083): 545–50. DOI:10.1038/nature04588. PMID 16554821. 
  4. Alberts, Bruce; et al. (2002). Molecular Biology of the Cell. New York: Garland Science. str. G:35. ISBN 978-0-8153-4072-0. 

Spoljašnje veze uredi