Taht-e Sulejman

36°36′14″N 47°14′06″E / 36.60389°N 47.23500°E / 36.60389; 47.23500

Taht-e Sulejman
Svjetska baštinaUNESCO
 Iran
Taht-e Sulejman na mapi Irana
Taht-e Sulejman
Taht-e Sulejman
Lokacija Taht-e Sulejmana u Iranu
Registriran:2003. (27. zasjedanje)
Vrsta:Kulturno dobro
Mjerilo:i, ii, iii, iv, vi
Ugroženost:no
Referenca:UNESCO

Taht-e Sulejman (perz. تخت سلیمان, dosl. Salomonovo prijestolje) je arheološki lokalitet u iranskoj pokrajini Zapadni Azarbajdžan, na pola puta između gradova Urmije i Hamadana, kod današnjeg mjesta Takaba, oko 400 km zapadno od Teherana.

Izvorno je izgrađen kao citadela za vrijeme vladavine Sasanida, koja uključuje ostatke zoroastrijskog vatrenog hrama, a dijelom je obnovljena za muslimanskih vladara Ilhanida. Njegovo izvorno semitsko ime je bilo Adur Višnasp i bio je posvećen arteštarima, ratničkoj klasi Sasanida. Sasanidski vladari prije nego što su mogli sjesti na prijestolje bili su obvezani posjetiti tri ova hrama koja su nazivana i „Velikim vatrama” ili „Kraljevskim vatrama”[1].

Narodna predaja[2] kaže kako je kralj Salomon običavao zatočiti čudovišta u 100 metara dubokoj rasjelini poznatoj kao Zendani Sulejman ("Salomonov zatvor"), a jedan drugi krater u samoj citadeli ispunjen je svježom vodom, te se također kaže kako ga je načinio Salomon.

Arheološka iskapanja su otkrila ahemenidske tragove iz 5. vijeka pne., ali i kasnije iz perioda partskog naselja na citadeli. Tu je pronađen i novac iz vremena sasanidskih vladara, ali i bizantskog cara Teodeozija II. (408. - 450.). Zbog svega navedenog 2003. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.

Galerija uredi

Povezano uredi

Izvori uredi

  1. Mohsen Zakeri, Sasanid soldiers in early Muslim society: The origins of Ayyaran and Futuwwa, Harrassowitz Verlag, str. 32. ISBN 3-447-03652-4.
  2. Zabilježena u jednom armenskom rukopisu iz 4. vijeka koji spominje Isusa i Zaratuštru

Vanjske veze uredi

Ostali projekti
 U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Taht-e Sulejman