Stojan Župljanin

Stojan Župljanin je bivši načelnik Centra službe bezbednosti u Banjoj Luci i bivši savetnik predsednika Republike Srpske za unutrašnje poslove. Optužen je pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) za ratne zločine nad Muslimanima i Hrvatima, počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Stojan Župljanin
Biografske informacije
Rođenje 28. 9. 1951. (1951-09-28) (dob: 72)
Maslovare, NR BiH, FNRJ
Policijska karijera
Agencija ili služba Sekretarijat za unutrašnje poslove SR BiH (1975 - 1991)
Služba državne bezbjednosti Republike Srpske (1992 - 1994)
Čin načelnik SDB za Banja Luku
Znameniti slučajevi etničko čišćenje u Prijedoru na početku rata u BiH
Status osuđenik za ratne zločine
Kasniji život i rad
Kasniji (ili civilni) rad savjetnik predsjednika Republike za unutrašnje poslove

Župljanin je rođen 28. septembra 1951. godine u selu Maslovare u opštini Kotor Varoš u Jugoslavija. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu, a od 1975. godine radio je u Sekretarijatu unutrašnjih poslova u Banjoj Luci. Od 1991. godine, bio je načelnik Centra službe bezbednosti u Banja Luci, a od 1994, savetnik predsednika Republike Srpske za unutrašnje poslove.

Optužnica za ratne zločine uredi

Župljanin je, pred MKSJ-om za ratne zločine optužen za zločine protiv čovečnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja 17. decembra 1999. Optužnica je objavljena 13. jula 2001. godine. Župljanin je uhapšen u Pančevu, 11. juna 2008. godine[1]. U početku je negirao svoj identitet, predstavljavši se kao Branislav Vukadin, ali je dan kasnije, DNK-analizom utvrđeno da je osoba koja je uhapšena – zaista Župljanin.[2]

Župljanin je tokom perioda na koji se odnosi optužnica bio načelnik regionalnog Centra službi bezbednosti u Banjaluci, a od maja do jula 1992. i član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK). Pretresno vijeće MKSJ-a ga je 2013. osudilo za zločine počinjene u osam opština u BiH: za progon kao zločin protiv čovječnosti, putem osnovnih krivičnih djela lišavanja života, mučenja, okrutnog postupanja i nehumanih djela, protivpravnog zatočenja u zatočeničkim objektima, stvaranja i održavanja nehumanih uslova života, prisilnog premještanja i deportacije, pljačkanja imovine, bezobzirnog razaranja gradova i sela, uključujući uništavanje ili hotimično nanošenje štete vjerskim institucijama i drugim kulturnim dobrima, kao i nametanje i održavanje restriktivnih i diskriminatornih mjera. Takođe je osuđen za istrebljenje kao zločin protiv čovječnosti i ubistvo i mučenje kao kršenje zakona ili običaja ratovanja. Dobio je 22 godine zatvorske kazne.[3]

Izvori uredi

  1. B92 - Uhapšen Stojan Župljanin, 11.6.2008.
  2. B92 - Potvrđen identitet Župljanina, 12.6.2008.
  3. „Mićo Stanišić i Stojan Župljanin osuđeni za zločine u Bosni i Hercegovini”. Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju. Pristupljeno 28. III 2013. 

Vanjske veze uredi