Saobraćaj u Rumuniji

Republika Rumunija je velika evropska zemlja, koja se proteže kroz nekoliko prometno veoma važnih oblasti (srednja Evropa, Podunavlje, Panonska nizija, Balkan, oblast Crnog mora). Zbog toga postoje izvanredne mogućnosti za razvoj saobraćaja i saobraćajne mreže, ali zbog teške skorašnje istorije pravi razvoj ove oblasti tek predstoji.

Rumunija ima razvijen drumski, železnički, vazdušni i vodni saobraćaj. Najveći saobraćajni čvor je glavni grad, Bukurešt, ali zbog prostranstva države i postojanja jakih oblasnih središta, važni saobraćani čvorovi su i Temišvar, Kluž, Konstanca, Brašov, Krajova, Jaši.

Železnički saobraćaj uredi

 
Železnička karta Rumunije

Po najnovijim podacima iz 2004. godine ukupna dužina železničke mreže u Rumuniji je 22.298 km, od čega je 36% elektrifikovano, a 27% su pruge sa dva koloseka. Po ovim pokazateljima Rumunija je četvrta zemlja u Evropi po razvijenosti železničke mreže. Zbog toga i prevoz svim vrstama železnice zauzima visoko mesto u ukupnom saobraćaju u zemlji - pretpostavlja se da je 2004. godine 45% svih putnika u Rumuniji prevezeno upravo železnicom. Međutim, i pored dužoine pruga i značaja za zemlju železnička mreža je u veoma lošem stanju i intenzivno se obnavlja.

Jedini grad sa metroom je Bukurešt, koji je razvijen spram veličine grada i ima 4 linije (pogledati: Bukureški metro). Bukurešt poseduje i železnički prsten oko sebe.

Železnička veza sa susednim zemljama:

Drumski saobraćaj uredi

 
Karta glavnih drumskih pravaca Rumunije
 
Autoput A2

Ukupna dužina puteva u Rumuniji u 2004. godini je 198.817 km (od čega je sa čvrstom podlogom 60.043 km). Od toga je dužina važnih državnih puteva 14500 km. Dužina savremenih autoputeva trenutno iznosi svega 280 km, ali se u narednim godinama očekuje brza izgradnja novih deonica. Nacionalni autoputevi nose dvoznačnu oznaku "A+broj".

Nacionalni autoputevi koji su delovi Evropskih koridora su:

Pored autoputeva postojei veoma važni magistralni putevi sa četiri trake, koji su takođe delovi Evropskih koridora:

Vodeni saobraćaj uredi

 
Kanal Černavoda-Negru Voda

Rumunija je primorska zemlja, ali je morska obala kratka i severnom polovinom močvarna. Zbog toga je razvijena samo jedna luka, Konstanca. Ovaj grad je po pripajanju Rumuniji od beznačajnog naselja postao velika morska luka, jedna od najznačajnijih u Evropi, budući da je to crnomorska luka najbliža srednjoj Evropi. Takođe ovaj grad je i jedno od glavnih središta u državi.

Sa druge strane, rečni saobraćaj je razvijen i međunarodnog je značaja i u osnovi se oslanja na značaj Dunava, koji donjom dužinom toka protiče kroz Rumuniju. Dužina rečnih vodenih puteva u zemlji je preko 1000 km. Najvažnije luke na Dunavu su: Drobeta Turnu Severin, Kalafat, Oltenica, Đurđu, Braila, Galac, Tulćea. Pored Dunava, značajan je i promet kanalom Černavoda-Negru Voda, dužine 67 km.

Gasovodi i naftovodi uredi

Gasovod: Dužina tokova je 3.508 km (2006. godine) uz napomenu da se gasovodna mreža veoma brzo razvija, a postoje i planovi za uspostavljanje magistralne gasovodne veze od luke Konstanca do granice sa Srbijom i dalje na zapad.

Naftovod: Dužina tokova je 2.427 km (2006. godine).

Vazdušni transport uredi

 
Avioni na aerodromu "Henri Koanda"

Budući da Rumunija prostrana zemlja u Evropi, vazdušni saobraćaj ima veći značaja nego u drugim zemljama. U Rumuniji postoji nekoliko avio-kompanija, od kojih je najpoznatija i najveća TAROM, a druge manje su Romavia, Karpater, Blu Er, Akvila Er, Jon Ćiriak Er.

U zemlji postoji 61 zvanično upisanih aerodroma (pogledati: Aerodromi u Rumuniji), ali samo je 7 od njih uvršteno na listu međunarodnih aerodroma sa IATA kodom (IATA Airport Code):

U toku je izgradnja novog međunarodnog aerodroma u Brašovu.

Najveći i najvažniji aerodrom u zemlji je bukureški Aerodrom "Henri Koanda", i danas poznat kao Otopeni. Međutim, najveći porast prometa imao je aerodrom Aerodrom "Trajan Vuja" u Temišvaru zbog udaljenosti grada od drugih većih gradova u zemlji.

U Rumuniji su zvanično upisana i 1 helidrom (2006. godine).