Rimska Armenija

Rimska Armenija je izraz kojim se u najširem smislu podrazumijeva historija Armenije u kome su svi ili dijelovi teritorija sa authohtonim armenskim stanovništvom bili pod posrednom ili neposrednom vlašću rimske države. U užem smislu se pod time podrazumijeva rimska provincija Armenija koju je za vrijeme svog osvajačkog pohoda osnovao car Trajan 114. ali i ukinuo njegov nasljednik Hadrijan 118. godine. U najširem smislu se pod time podrazumijevaju dijelovi Armenije pod vlašću kako Rimskog, tako i Bizantskog Carstva. U tom periodu Armenija je često bila povod i jedno od glavnih poprišta rimsko-perzijskih ratova koji su se vodili s promjenljivim ishodom, i u kojima je Armenija prelazila pod kontrolu Partskog, odnosno Sasanidskog Carstva na istoku. Bizantski period je završio tek 1071. kada su Armeniju konačno zauzeli Turci Seldžuci.

V. također uredi

Izvori uredi