Radoboj
Radoboj je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
| Radoboj | |
|---|---|
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Anđelko Topolovec |
| Županija | Krapinsko-zagorska |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 3.513 |
| Geografija | |
| Koordinate | 46°10′N 15°55′E / 46.16°N 15.92°E |
| Površina | 32 km² |
  Radoboj Radoboj (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 49232 Radoboj |
Koordinate: 46° 09′ 36" SGŠ, 15° 55′ 12" IGD
Zemljopis uredi
Općina Radoboj smještena je na prigorju Strahinjčice u sjevernom dijelu Hrvatskog Zagorja. Dio je Krapinsko-zagorske županije, a u njenom su okruženju grad Krapina te općine Jesenje, Novi Golubovec i Mihovljan.
Stanovništvo uredi
Uprava uredi
- Načelnik: Anđelko Topolovec
- Predsjednik Općinskog Vijeća: Alojz Sajko
Povijest uredi
Prvi pisani spomen Radoboja datira iz 1334. godine. Kraj se počinje značajnije razvijati od 1811. godine kada je otkriveno nalazište sumpora, a nakon toga i ugljena. Tako je ovdje nastao jedan od rijetkih rudnika sumpora u Europi s originalnom tehnologijom prerade te rude. No, nakon 2. svjetskog rata rudnik prestaje raditi.
U Radoboju se nalazi jedno od najvećih svjetskih fosilnih nalazišta flore i faune od prije 19 milijuna godina. O dugom povijesnom kontinuitetu naseljenosti svjedoče arheološki nalazi iz željeznog doba te grčki zlatni novac koji prikazuje glave Atene i Nike. Okamina vinove loze stara više od 12 milijuna godina pronađena je na području općine Radoboj i predstavlja najstariji poznati fosil ove vrste na svijetu.
Gospodarstvo uredi
Slavni ljudi uredi
Spomenici i znamenitosti uredi
Obrazovanje uredi
Kultura uredi
Od sakralnih spomenika kulture valja spomenuti gotičku crkvu Sv. Jakova iz 12. stoljeća s prigradnjama iz 1766. godine. Župna crkva Presvetog Trojstva jednobrodna je gotička građevina barokizirana u 18. stoljeću. Bočne kapele su s obiju strana broda, a lijeva potječe iz 1721. godine. U svetištu je gotički svod, a osim oltara iz 1721. godine i glavnog oltara iz 1758. godine nalazimo nadgrobnu ploču J. Habjanjića iz 1621. godine.
U Radoboju djeluju KUD «Zagorec», KUD «Sida Košutić» i Limena glazba «Radoboj» Iz Radoboja potječu poznate ličnosti iz svijeta politike, kulture i umjetnosti. Tu je 1902. rođena i polazila osnovnu školu znamenita hrvatska književnica Sida Košutić. Među mnoštvom objavljenih djela jedno od najznačajnijih je romaneska trilogija «S naših njiva», za koju je dobila državnu nagradu. Premda su ga neki definirali kao «žensku književnost», Sida Košutić i njezino djelo nadmašuje i površnost takvih određenja.
Iz Radoboja potječu ing. August Košutić, potpredsjednik HSS-a i zet Stjepana Radića, akademski glumac Martin Bahmec, primadona Ruža Pospiš-Baldani i mnogi drugi. S ciljem očuvanja i promicanja kulturne tradicije u Radoboju djeluju KUD “Zagorec”, KUD “Sida Košutić” te orkestri limene glazbe “Mirna - Radoboj” i “Radobojska zvona”. Također valja spomenuti ostale tematske udruge i klubove kao što su Udruga vinogradara “Radobojski pajdaš”, Udruga kuburaša “Radobojska kubura”, Klub padobranskog jedrenja “Jastreb”, Kinološki klub “Radoboj” te Nogometni klub “Radoboj”. Gorski šumoviti predjeli, vinogradi i pašnjaci na padinama te šarolik i razveden krajolik čine ovu zagorsku općinu vrijednom posjeta.
