Wikipedija

Prva leteća mašina

Postoje suprotstavljena mišljenja o tome što predstavlja prva leteća mašina.

Prikaz balona braće Montgolfier iz 1786.

Ova vrsta kontroverze nije vezana samo uz let. Na primjer, rasprave o najvišim zgradama se često vode o tome što je, zapravo zgrada i na koji način se može označavati njena visina. Na isti način, neki zapisi o letećim mašinama izazivaju rasprave o tome što, zapravo, predstavlja izraz "leteća mašina", odnosno "let". pa čak i izraz "prvi".

Tvrdnje o prvom pilotiranom letu uredi

Antika uredi

  • Prema Aulu Geliju, Arhita, starogrčki filozof, matematičar, astronom, državnik i strateg, je navodno dizajnirao i napravio prvi umjetni, vlastitim pogonom pokretani leteći uređaj, model u obliku ptice koga je pokretao mlaz (najvjerojatnije od pare), a koji je uspio letiti nekih 200 metara.[1][2] Ovaj uređaj, koga je pronalazač nazvao Golub (grčki: Περιστέρα "Peristera"), možda je bio obješen žicom za vrijeme svog leta.[3][4][5]

Prije 19. vijeka uredi

19. vijek uredi

 
Cayleyeva jedrilica, "upravljani padobran"
  • George Cayley, Engleksa — 1853
    Prvi dobro dokumentirani ljudski let jedrilicom u zapadnim izvorima. Cayley je također napravio prve naučne studije aerodinamičnih sila na letećim mašinama s krilima i proizveo dizajne s avionskim trupom, krilima, stablizirajućim repom i površinama za kontriolu. Pronašao je i identificirao četiri aerodinamičke sile leta - težinu, uzdizanje, otpor i potisak. Moderni avionski dizajni temeljeni na tim otkrićima uključuju nadvišena krila. Ponekad se naziva "Ocem avijacije".[6][7]
 
Le Bris and his flying machine, Albatros II.
  • Matias Perez, Havana, let 1856.
    Matias Perez je bio portugalski pilot, proizvođač šatora i stanovnik Kube, koji je, ponesen stalnim rastom popularnosti aerostatičkog leta, nestao prilikom pokušaja aerostatičkog leta sa havanskog "Plaza de Marte" (današpnji Parque de la Fraternidad) u junu 1856.
  • Jean-Marie Le Bris, Francuska, let 1856
    Jean-Marie Le Bris je bio prvi koji je uspio letjeti više od svoje početne toòke, zahvaljujući tome što mu je konj vukao jedrilicu na plaži, nasuprot vjeru.
 
Wnekova jedrilica
  • Jan Wnek, Poljska — upravljani letovi 1866 - 1869.
    Jan Wnek je upravljao svojom jedrilicom, izvrčući njene rubove preko konopca vezanih uz stremena ne svojim nogama.[8] Ti navodi postoje samo u crkvenim zapisima, i krakovski muzej odbija potvrdu.
  • Goodman Household, Južna Afrika, 1871.
    Goodman je sagradio i upravljao svojom letjelicom preko sto metara. Prema priči se tada srušio te uništio jedrilicu i slomio nogu. Događaj se zbio u Kwazulu Natal Midlandsu kraj Curry's Posta godine 1871. te se bilježi u legendama i lokalnoj literaturi.[9]
  • Félix du Temple de la Croix, Francuska, 1874.
     
    Félix du Temple's 1874 Monoplane.
    Prvo uzlijetanje pokretanog zračnog uređaja s ljudskom posadom, i to zahvaljujući rampi koja je išla dolje, a što je rezultiralo skokom nekoliko metara iznad tla.
  • Victor Tatin, Francuska, 1874.
     
    Aeroplane Victora Tatina, 1879.
    Prvi avion koji je poletio zahvaljujući vlastitom pogonu. Aeroplane je bio avion bez posade, pokretan motorom na komprimirani zrak.
  • John Joseph Montgomery, SAD 1883.
    Prvi upravljani let jedrilicom u SAD, sa brežuljka kraj Otaya u Kaliforniji.
  • Aleksandar Feodorovič Možajski, Rusko Carstvo — 1884
    Prvi uspješni skok višemotornom (parnom) letjelicom s fiksiranim krilima, 20–30 metara, s nagnute rampe.
 
Clément Ader Avion No 3 (fotografija iz 1897).
  • Clément Ader, Francusja — 9. oktobar 1890
    Navodno je napravio prvi let upravljanim uređajem težim od zraka s vlastitim pogonom - Ader Éole - na većoj udaljenosti (50 m) ali uz malu visinu. Sedam godina kasnije - Avion III (drugi uređaj) - je navodno letio preko 300 metara (u stvari, samo se podigao s tla i izgubio kontrolu). Događaj dugo vremena nije bio objavljen zbog vojne tajne. O svim tim događajima ima malo dokumenata, a ne vjeruje se da su ti uređaji bili upravljani. Ader je kasnije tvrdio da je s Avionom II godine 1891. letio preko 200 metara.
 
Otto Lilienthal.
  • Otto Lilienthal, Njemačka — 1891
    Njemački "Kralj jedrilica" bio je pionir ljudske avijacije — prva osoba koja je uspjela napraviti kontrolirane letove jedrilicom i prva koja je fotografirana u letećoj mašini težoj od zraka. Napravio je preko 2.000 letova do 10. decembra 1896. kada je umro od ozljeda zadobivenih u padu dan ranije.
  • Lawrence Hargrave, Australija, 12. novembar 1894.
    Australijski pronalazač zmaja je spojio četiri svoja zmaja, dodao sjedište i letio nekiliko mnetara. Dokazavši skeptičnoj javnosti da je moguće napraviti sigurnu i stabilnu leteću mašinu, Hargrave je otvorio vrata drugim pionirima i pronalazačima. Hargrave je posvetio većinu života mašini koja bi mogla letjeti. Strasno je vjerovao u otvorene komunikacije za naučnom zajednicom i nikada nije patentirao svoje rponalaske. Umjesto toga je temeljito objavljivao rezultate svojih pronalazaka kako bi pomogao drugim istraživačima na svom polju i tako potakao napredak. [1]
  • Hiram Stevens Maxim, Ujedinjeno Kraljevstvo — 1894.
    Američki pronalazač mitraljeza je sagradio leteću mašinu od 3,5 tone koja se vukla na tračnicama i bila pokretana s dva motora na naftu. Napravio je dva testa velikog dvokrilca koji su dobro zabilježeni i o kojima se pisalo. 31. jula 1894. je njome postigao brzinu od 68 km/h. Mašina se uspjela dići sa 550 m dugih tračnica, ali je razbijen upravljački mehanizam nakon čega je let brzo završen padom na zemlju.
  • Samuel Pierpont Langley, SAD — 6. maj 1896.
    Prvi duži let letjelicom težom od zraka s vlastitim pogonom, a bez posade: Model Broj 5, koga je pokretala minijaturna parna mašina, preletila je oko 800 m za 90 sekundi iznad rijeke Potomac kraj Washingtona. Broj 6 je letio oko 1200 m. Langleyejev Aerodrome pokretan velikom parnom mašinom je doživio neuspjeh u oktobru i decembru 1903.
  • Octave Chanute, SAD — ljeto 1896.-
    Dizajner prve dvokrilne zmaj-jedrilice s pravokutnim krilima (prvotno trokrilne, a što je konfiguracija koja je snažno uticala na braću Wright. Letjelicom su uspješno iznad obale Jezera Michigan u Indiani upravljali Chanuteovi štićenici, uključujući Augustusa Herringa, na udaljenostima od preko 30 m.
  • Carl Rickard Nyberg, Švedaka — 1897
    Uspio napraviti nekoliko kratkih skokova u svom Fluganu, letjelici pokrenutoj parom.
  • Gustave Whitehead, SAD — 1899
    Navodno uspio svojim parom pokretanim jednokrilcem letjeti oko 800 m metara prije nego što je udario u trokatnu zgradu u Pittsburghu u aprilu ili maju 1899, prema izjavama svjedoka koji je 1934. tvrdio da je bio jedan od putnika.[10][11][12][13]
  • Percy Pilcher, Engleska — 1899
    Britanski pionir u izgradnji letjelica i aviona; učenik Lilienthala; poginuo 1899. kada se njegova četvrta jedrilica srušila nedugo prije javnog testiranja njegovog motornog trokrilca. Sveučilište u Cranfielu je godine 2003. napravilo repliku po nacrtima u knjizi Philip Jarretta "Another Icarus". Probni pilot Bill Brooks je njome uspješno letio nekoliko puta, ostavši u zraku 1 minutu i 25 sekundi.
  • Augustus Moore Herring, SAD — 1899.
    Tvrdio da je letio 21 m dodavši motor na komprimirani zrak jedrilici. Međutim, nije uspio ponoviti taj let pred svjedocima.

20. vijek uredi

 
Skica Dicka Howella, 14. august 1901.
  • Gustave Whitehead, SAD — 14. august 1901
    Prvi javni zapis o letjelici težoj od zraka koju pokreće vlastiti motor — Whitehead No. 21. Članci su objavljeni u New York Heraldu, i Bridgeport (CT) Heraldu. Događaju je navodno svjedočilo nekoliko osoba, među kojima i reporter Bridgeport Heralda. 30 godina kasnije su djeca prisutna događaju pod zakletvom opisala da je let počeo kotačima na ravnoj površini, i da je uređaj letio 800 metara na visini od 15 metara prije nego što je glatko prizemljio na tlo.
  • Lyman Gilmore, SAD — 15. maj 1902.
    Gilmore je tvrdio da je prva osoba koja je letjela prvim avionom (jedrilicom pokretanom na paru). Iako nije bilo svjedoka, Gilmoreove tvrdnje nisu odmah odbacivane, s obzirom da je bio daroviti pronalazač.
  • Gustave Whitehead, SAD — 17. januar 1902
    Whitehead je tvrdio da je 17. januara 1902. napravio dva spektakularna leta u svojoj poboljšanoj letjelici Number 22, s motorom od 40 KS (30 kilovata) - jačim od 20 KS (15 kW) u No. 21 - i s aluminijumom umjesto bambusa. U dva javna pisma časopisu American Inventor,[14] naveo je da su se letovi zbili iznad zaljeva Long Island te prešli udaljenost od 3 km) i 11 km na visini opd 61 m, završivši sigurnim slijetanjem na vodu trupom. Navod je potvrdila izajava pod zakletvom A. Prucknera[15]
  • Orville i Wilbur Wright, SAD — oktobar 1902.
    Završili razvoj troosovinskog kontrolnog sistema dodatkom pokretanog kormila na svojoj jedrilici 1902. Nakon toga su napravili nekoliko kontroliranih letova uređajem težim od zraka, uključujući lčet od 189,7 m za 26 sekundi. Jedrilica 1902 je osnova za njihov patentirani troosovinski sistem korišten na modernim avionima.
  • Richard Pearse, Novi Zeland — 31. mart 1903.
    Nekoliko ljudi je navodno vidjelo kako Pearse pravi uspješne letove od preko 30 m u jednokrilcu-triciklu pokretanom zrakom hlađenim motorom od 15 KS. Let je završio udarom u živicu. Iako je mašina bila relativno stabilna i imala troosovinske kontrole, te zakrilca, Pearsove kontrole ipak nisu bile dovoljno dobre. (U pseudodokumentarcu Forgotten Silver, novozelandski filmaš Peter Jackson je rekonstruirao let, navodno zabilježen od strane novozelandskog filmskog pionira Colina McKenzieja. Film je bio tako uvjerljiv da ga je TV-voditelj Paul Harvey objavio kao veliko otkriće u svojoj emisiji).
  • Karl Jatho, Njemačka — 18. august 1903.
    18. augusta 1903. je letio sa motornom jedrilicom vlastite izrad. Let je imao četiri svjedoka. Letjelica je imala jednocilindarski Buchetov motor od 10 KS (7.5 kW) i guračkim propelerom, te napravila skokove od 60 m, ukupne visine 3 m.
 
Prvi let 17. decembra 1903.
  • Orvillei Wilbur Wright, SAD — 17. decembra 1903.
    Prvi zabilježeni upravljani, motorom pokretani, stalni let uređajem težim od zraka - danas poznatim kao Wright Flyer. U četvrtom letu tog dana Wilbur Wright je letio 279 metara u 59 sekundi. Prva tri leta su imala duljinu od 40, 50 i 61 m. Braća Wright su pronašla i detaljno opisala sve uvjete potrebne za kontrolirani let motornom letjelicom, te ih koristili za avion koji je uzletio s posebnih tračnica pokretan vjetrom.
  • Orville i Wilbur Wright, SAD – maj-decembar 1904.
    Braća nastavljaju eksperimente na pašnjaku zvanom Huffman Prairie s novom i težom letjelicom nazvanom Wright Flyer II. U septembru Wilbur čini prvo okretanje avionom. 20. septembra čini prvi krug, a o čemu je svjedočio poslovni čovjek Amos Root, i o tome napisao članak u časopisu svoje kompanije.
  • Horatio Phillips, SAD – 1904
    eksperimentirao s avionom s pretkrilcima. Imao je prednji propeler i moderni oblik repa. Letio je 15 m. Kasnija i veća verzija je letila 150 metara godine 1907.
  • John Joseph Montgomery i Daniel Maloney, SAD 1905
    Prvi letovi s većim visinama s Maloneyejem kao pilotom i Montgomeryjem kao dizajnerom jedrilice. Jedrilica je lansirana iz balona s s visine od 1200 m. Maloney je upravljao avionom s prethodno izvježćbanim manevrima kako bi se spustio na prethodno odabranu lokaciju pred mnoštvom gledatelja u Santa Clari u Kaliforniji.
  • Wilbur Wright, SAD — 5. oktobar 1905.
    Wilbur Wright pilitora avionom Wright Flyer III kružem letom od 39 km u 39 minute (svjetski rekord koji je Orville Wright oborio 1908).
 
Traian Vuia
  • Traian Vuia, Rumunjska — 18. mart 1906
    Napravio let avionom s letjelicom na vanjsko izgaranje i vučnim propelerom. Uspio letjeti 12 m u Parizu 1 m iznad tla.
  • Jacob Ellehammer, Danska — 12. septembar 1906.
    Sagradio jednokrilac, koji je testirao pomoću spona na otoku Lindholm.
 
  • Alberto Santos-Dumont, Brazil — 23. oktobar 1906.
    "14 Bis" na polju Bagatelle u Parizu. Francuski Aero Club pitvrdio dužinu od 60 metara; visina je bila 2–3 metra. Pobjednik nagrade Archdeacon za prvi službeni let dulji od 25 metra. 14-Bis dvokrilac je bio prvi koji je uzletio bez pomoći tračnica, katapulta ili snažnog vjetra, pokretan iskljuivo vlastitim motorom na unutrašnje sagorijevanje.
  • Alberto Santos-Dumont, Brazil — 12. novembar 1906
    Polje Bagatelle u Parizu, prvi let zabilježen i registriran od FAI [16] was a flight of 220 metres (722 feet) in a version of the "14 Bis" with primitive ailerons.

Povezano uredi

Napomene uredi

  1. ↑ Aulus Gellius, "Attic Nights", Book X, 12.9 at LacusCurtius
  2. ↑ „ARCHYTAS OF TARENTUM, Technology Museum of Thessaloniki, Macedonia, Greece.”. Arhivirano iz originala na datum 2008-12-26. Pristupljeno 2010-08-23. 
  3. ↑ David Deming, Science and Technology in World History, Vol. 1: The Ancient World and Classical Civilization, 2010, on Google books
  4. ↑ Konstantinos Dalamagkidis, Kimon P. Valavanis, Les A. Piegl, On Integrating Unmanned Aircraft Systems into the National Airspace System, 2008, on Google books
  5. ↑ Automata history Arhivirano 2002-12-05 na Wayback Machine-u.
  6. ↑ „Sir George Carley (British Inventor and Scientist)”. Britannica. Pristupljeno 2009-07-26. »English pioneer of aerial navigation and aeronautical engineering and designer of the first successful glider to carry a human being aloft.« 
  7. ↑ „The Pioneers: Aviation and Airmodelling”. Arhivirano iz originala na datum 2019-02-08. Pristupljeno 2009-07-26. »Sir George Cayley, is sometimes called the 'Father of Aviation'. A pioneer in his field, he is credited with the first major breakthrough in heavier-than-air flight. He was the first to identify the four aerodynamic forces of flight - weight, lift, drag, and thrust - and their relationship and also the first to build a successful human carrying glider.« 
  8. ↑ „Archive copy”. Arhivirano iz originala na datum 2013-06-02. Pristupljeno 2010-08-23. 
  9. ↑ The History of Aviation in South Africa Flight in South Africa in the 1870's - Fact or myth. South African Power Flying Association. Accessed May 2008.
  10. ↑ Gustave Whitehead's Flying Machines Affidavit: Louis Darvarich - July 19, 1934 Arhivirano 2009-02-13 na Wayback Machine-u
  11. ↑ „Aviation Pioneer Gustave Whitehead”. Arhivirano iz originala na datum 1999-09-13. Pristupljeno 2010-08-23. 
  12. ↑ Martin Devine - August 15, 1936
  13. ↑ Louis Darvarich - July 19, 1934
  14. ↑ Whitehead letters to American Inventor magazine. pristup 24. XII 2007.
  15. ↑ Anton T. Pruckner – July 16, 1934. Deep Sky. 
  16. ↑ „FAI WORLD RECORDS - A CURATOR'S JOB. FAI - Fédération Aéronautique Internationale.”. Arhivirano iz originala na datum 2011-04-04. Pristupljeno 2010-08-23. 

Eksterni linkovi uredi

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Prva_leteća_mašina&oldid=41325413