Proterozoik je u geologiji zadnji eon prije širenja života na Zemlji. Proterozojski eon ima raspon od prije 2400 Ma do 545 Ma (miliona godina).

Tokom proterozojske ere su počele stvarati zalihe kiseonika na Zemlji. Pojavili su se prvi višećelijski organizmi. U prošlostio se kao međa između proterozoika i Paleozoika ustalilo dno kambrijskog perioda kada su pronađeni prvi fosili životinja zvanih trilobiti i arheocijatidi appeared. U drugoj polovici 20. vijeka pronađen je određen broj fosila u prakambrijskim stijenama, ali je međa proterozoika ostala fiksirana na dnu kambrija -- trenutno oko 542 Ma.

Proterozoik se sastoji od 3 geološka periodas (ere) koji se, od najstarijeg prema najmlađem, zovu:

Najvažniji događaj ovog eona bilo je stvaranje kisika u atmosferi, koje se najvjerojatnije dogodilo u Mezoproterozoiku te nekoliko glacijacija od kojih se najve a zbila u kasnom Neoproterozoiku.

Prekambrij  
Hadski eon Arhaički eon Proterozoički eon Fanerozoički eon


Proterozoički eon
Paleoproterozoička era Mezoproterozoička era Neoproterozoička era
Siderij Rijacij Orosirij Staterij Kalimij Ektazij Stenij Tonij Kriogenij Edijakarij