Pranjani je naselje u Srbiji u opštini Gornji Milanovac u Moravičkom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 1786 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 2009 stanovnika). Do 1965, godine je ovo naselje sedište opštine Pranjani koju su činila naseljena mesta: Bogdanica, Brajići, Brezna, Družetići, Gojna Gora, Kamenica, Koštunići, Leušići, Pranjani, Srezojevci i Teočin. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Gornji Milanovac.

Pranjani


Nova crkva u Pranjanima

Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Moravički
Opština Gornji Milanovac
Stanovništvo
Stanovništvo (2022) 1786
Geografija
Koordinate 43°59′04″N 20°12′25″E / 43.984333°N 20.207°E / 43.984333; 20.207
Nadmorska visina 477 m
Pranjani na mapi Srbije
Pranjani
Pranjani
Pranjani (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod 32308
Pozivni broj 032
Registarska oznaka GM


Koordinate: 43° 59′ 04" SGŠ, 20° 12′ 25" IGD

Geografija uredi

Pranjani su najveće selo u čitavom predelu, a ujedno i najprostranije, jer su mu pojedini delovi među sobom veoma udaljeni a kuće u njima raštrkane.

Varošica je naselje drumsko, nizno; zaseoci su razbijenog tipa. Kuće pojedinih rodova obrazuju razređene grupe. Ukupno, u Pranjanima ima 592 domaćinstva.

Varošica je središte za čitavo naselje i ono i doprinosi održanju te celine. Razvila se oko crkve i nekadašnjih kafana, a sada su u njoj crkva i parohijski dom, opština, škola (osnovana 1858.), ambulanta (otvorena 1927., darodavac projekta i celokupne unutrašnje opreme je Amerikanac Džon Kingsburi, a Pranjanci su poklonili zemlju i materijal za građenje), seljačka radna zadruga, veliki zadružni dom (u njemu ima pošta, nabavljačka zadruga, velika sala itd.), trgovačka prodavnica, itd. Pored nove zidane crkve stoji crkva brnara koja je poslednjih nekoliko godina u funkciji jer se zidana crkva renovira.

Varošica je u polju oko druma Gornji Milanovac-Požega, a između recica Plane i Smrduše. Sa istocne strane granica sela ide duz reke Cemernice. Kroz zaseok Katriće i zapadnom granicom naselja prolazi drum za Čačak.

Na udaljenosti od oko 4 km ka severu nalazi se seoska utrina na jednoj visoravni koja se zove Galovići. Na tom mestu je tokom Drugog svetskog rata bio ratni aerodrom preko koga su Saveznici komunicirali sa Ravnom gorom i četnicima (slali su pomoć, odatle su odleteli brojni saveznički piloti koji su bili oboreni nad ovim delom Srbije u tzv. Operation Halyard, pod vođstvom Džordža Musulina).

Nadimci u Pranjanima su vrlo karakteristični.

Crkva slavi Spasovdan i tog dana je vašar kod crkve. Spasovdan je ujedno i seoska obetina ili molitva.

O Preobraženju (19. avgust), kada je glavni vašar u Pranjanima, prvi put 2006. godine je organizovan zavičajni skup Pranjanaca koji žive van Pranjana, sa namerom da to postane tradicionalno okupljanje i željom da to postane okupljanje svih iz pranjanskog kraja (okolnih 12 sela nekadašnje pranjanske opštine).

Istorija uredi

 
Spomen ploča na mestu nekadašnjeg aerodroma u Pranjanima, kao podsetnik na Misiju Halijard.

Priča se da je Rudnički bik imao svoj konak na Baščinama i da je odatle hteo da otme devojku Vasiliju Kojovića (koja će se kasnije udati u Srezojevce i roditi kneginju Ljubicu). U selu su bile dve age: jedan je držao Planu, drugi Smrdušu.

U tursko vreme, kroz selo je vodio put za Čačak.

Dok nije bilo u selu ni drvene crkve, postojao je okrugao kamen i oko njega su se skupljali. 1827. godine je podignuta crkva brvnara. Oko 2 km iznad crkve je bio put, a kod crkve su bili opština i prvi dućani.

Kad je izgrađen drum za Požegu, opština je spuštena na drum i oko nje se vremenom razvila varošica na mestu koje se ranije zvalo Divlje Polje. Nova, zidana crkva, podignuta je 1903. godine. Uz nju je devedesetih godina XX veka dograđen i zvonik.

Po Pranjanima ima rovova iz rata 1914-1915. godine.

Demografija uredi

U naselju Pranjani živi 1459 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 44,7 godina (44,2 kod muškaraca i 45,2 kod žena). U naselju ima 592 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,02.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
Godina Stanovnika
1948. 2917 [1]
1953. 2886
1961. 2833
1971. 2680
1981. 2309
1991. 2009 1986
2002. 1811 1786


Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Srbi
  
1730 96.86%
Jugosloveni
  
12 0.67%
Crnogorci
  
3 0.16%
Makedonci
  
2 0.11%
Mađari
  
1 0.05%
nepoznato
  
30 1.67%


Galerija uredi

Reference uredi

  1. Knjiga 9, Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, maj 2004, ISBN 86-84433-14-9
  2. Knjiga 2, Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima, Republički zavod za statistiku, Beograd, februar 2003, ISBN 86-84433-01-7

Literatura uredi

  • Milenko S. Filipović: Takovo, Srpski etnografski zbornik, 1960.
  • Bekrijada u podravnogorskom selu Pranjani - takmičenje u ispijanju mučenice: Kolektivna razvaljotka od šljivovice, Glas javnosti, 20.02.2007. [1][mrtav link]

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi