Popularna kultura

Popularna kultura naziv je za zbroj određenih kulturalnih praksi, proizvoda i fenomena čije se zajedničko značenje konstituira u načelnoj opoziciji prema visokoj kulturi. Engleski književni teoretičar Raymond Williams, 1976. predložio je tri određenja pojma popularno:

• popularno je ono što se sviđa velikom broju ljudi
• popularno kao suprotnost između visoke i popularne kulture
• popularno kao pojam koji se koristi za opisivanje kulture koju su ljudi proizveli sami za sebe

Treće određenje, sukladno društvu kasnog kapitalizma, zahtijevalo je protudefiniciju, pa je britanski teoretičar kulturalnih studija Anthony Easthope, dopunio Williamsovu podjelu tvrdnjom u kojoj:

• popularno označava masovne medije koji su ljudima nametnuti komercijalnim interesima

• Za književna "djela", glazbu i vizualnu umjetnost niske vrijednosti rabe se također izrazi šund i kič.

Teorije rascjepa kulture

Postoje tri teorija rascjepa jedne jedinstvene, pred-moderne kulture na dvije nerijetko suprotstavljene kulture - visoku i popularnu.

• Prva, liberalna, tvrdi da popularna kultura oprimjerena modernim bestselerima i člancima u časopisima pruža puko ispunjene želje u različitim oblicima, dok strogost visoke kulture oprimjerena u uglednim romanima, pjesmama i dramama može pomoći čitatelju da se manje nedoraslo nosi sa stvarnim životom. Ova teorija zasniva se na psihološkoj, moralističkoj razlici između onih koji se pasivno podvrgavaju načelu užitka i onih koji se opiru samoobmanjivanju.

• Druga i treća teorija su marksističke, a razvile su se iz tvrdnji Karla Marxa i Engelsa u Njemačkoj ideologiji da su vladajuće ideje svake epohe ideje valadajuće klase. Druga teorija tako tvrdi da u svijetu zrelog kapitalizma radnik postaje sve otuđeniji od proizvodnje i natjeran na potrošnju u slobodnom vremenu, pa se popularna kultura sve više prilagođava klasičnoj robnoj proizvodnji. U svijetu korporativnog kapitalizma i visoka kultura je obmanjujuća, međutim njezina joj transcedentnost obećava da se neće pretvoriti u potrošnu robu i zbog toga, za razliku od popularne kulture, ima afirmativan karakter.

• Treća teorija polazi od postmarksističkog uvida u ulogu ideologije kao ključne snage u reprodukciji određenog i ne samo kapitalističkog društva. Reprodukciju svakog ljudskog društva omogućava djelovanje dominantne ideologije. U kapitalističkom društvu dominantna ideologija uvjete društvene reprodukcije osigurava prije svega na polju popularne kulture, uspostavljajući i široko distribuirajući tako pojavu tzv. lažne svijesti. Održavanje lažne svijesti održavanje je dominantne ideologije aktualnom. Nasuprot popularnoj kulturi, teorija dominantne ideologije smatra da visoka kultura nije presudno obilježena ideologijom, što ju čini neovisnijom, pa time i vrijednijom.

Revizija teorija rascjepa

Sva tri pionirska određenja popularne kulture dolaze do rezultata u kojem je visoka kultura a priori dobra, a popularna kultura a priori loša. Reviziju ovakvih ranih socioloških, marksističkih i filozofskih uvida poduzeli su osnivači i sljedbenici osobitog interdisciplinarnog društveno-humanističkog studija nazvanog - Britanski kulturalni studiji, koji su djelovali na Birminghamskom centru za suvremene kulturalne studije od 1964. do kasnih 80-tih, kada Centar prelazi pod okrilje Sveučilišta u Birminghamu. Oni su - počevši od 19. stoljeća, pa sve do tada aktualne beatlesomanije - prateći iznimno brze promjene na polju kulture u Engleskoj - zakon o obveznom školovanju, masovna pismenost, pojava novih tehnologija i uspon masovnih medija poput novina, radija, filma i televizije itd. - pokušali analizirati pojavu i razvoj jedne sasvim nove kulture; kulture koja je nastajala daleko od tradicionalnih kulturalnih institucija kao što su škola, Sveučilište, muzej, kazalište ili crkva.

Primjeri popularne kulture

U literaturi predstavnik popularne kulture je tzv. trivijalna književnost (eng. pulp fiction), npr. romani Danielle Steel (kao predstavnika tvrdoukoričene trivijalne književnosti), naravno romani koje možemo kupiti na novinskim kioscima (ljubavni, krimi itd.) svi spadaju ovamo.

U glazbi situacija je nešto složenija, jer se ovdje razlikuje popularna kultura u Hrvatskoj od one u SAD-u ili Japanu. U Hrvatskoj su predstavnici popularne kulture izvođači tipa Severine, dok se šundom obično nazivaju narodnjaci, no postoji i cijela paleta izvođača koji se kreću u "mutnom" međuprostoru. S druge strane, country glazba u SAD-u spada u svima prihvatljivu popularnu kulturu, dok je iživljavanje na električnim gitarama tipa thrash metala ili speed metala pak nešto teško prihvatljivo.

Trash kultura nema veze s gore spomenutim thrash metalom, tom pojmu najbolje odgovora naš pojam šund.

Wikipoveznice

• Niska kultura
• Visoka kultura
• Trash kultura
• MTV generacija
• Pop ikona

Vanjske poveznice

• A Glossary of Literary Terms Arhivirano 2008-06-21 na Wayback Machine-u

Popularna kultura na Wikimedijinoj ostavi