Popis monarha Istočne Anglije

Kraljevina Istočna Anglija, (također poznata i kao Kraljevina Istočnih Angla), bilo je malo nezavisno anglosaksonsko kraljevstvo na teritorijama suvremenih engleskih grofovija Norfolk i Suffolk i istočnog dijela Fensa. Predstavljalo je jednu od sedam tradicionalnih članica anglosaksonske Heptarhije. Istočni Angli su na početku (od 6. vijeka do 749) bili pod vlašću dinastije Wuffingas nazvane po Wuffi, čije ime znači 'potomci vuka'.[1] Posljednji kralj je bio Guthrum II u 10. vijeku.

Od 749. Istočna Anglija je bila pod vlašću kraljeva čiji je rodoslov nepoznat, ili pod-kraljeva pod kontrolom kraljeva Mercije. Istočna Anglija je nakratko stekla nezavisnost nakon smrti Offe od Mercije 796, ali je mercijsku hegemoniju ponovno uspostavio njegov nasljednik Coenwulf.[2] Između 826. i 869. godine, nakon istočnoanglijskog ustanka u kome je ubijen mercijski kralj Beornwulf, Istočni Anglis su povratili svoju nezavisnost. Godine 869. je danska vojska porazila posljednjeg domaćeg istočnoanglijskog kralja Edmunda Mučenika.[3] Kraljevstvo je potom palo pod dansku vlast i činilo dio Danelaga.[3] Godine 918. su istočnoanglijski Danci prihvatili sizerenstvo Edwarda Starijeg od Wessexa. Istočna Anglija je tada postala dio anglosaksonskog kraljevstva Engleske.

Mnogi od datuma navođenih za istočnoanglijske kraljeve se smatraju nepouzdanim i često su naknadno konstruirani računanjem. Neki od njih stvaraju ozbiljne probleme historičarima: na primjer, za vrijeme trogodišnjeg perioda apostaze nakon ubistva Eorpwalda, kada se ne zna da li je uopće ijedan kralj vladao Istočnim Anglima.[4] Glavni izvor o ranim vladarima ovog kraljevstva je Bedina Crkvena historija engleskog naroda.[5]

Kronološka lista uredi

Za porodično stablo istočnoanglijskih kraljeva od Wehhe do Ælfwalda, v. Wuffingas.
Kronologija Dinastija Vladavina Kralj Napomene
 
Wuffingas nepoznato. Wehha mogući vladar;[6] "Prvi koji je vladao Istočnim Anglima", prema Neniju.[7]
571 (iz nepoznatog ljetopisa).[6] Wuffa mogući vladar;[6] sin Wehhe i krakj po kojoj je nazvana dinastija Wuffingas.
578 (iz nepoznatog ljetopisa).[6] Tytila mogući vladar; sin'Uffe' (Wuffe); acceded in 578, prema Flores Historiarum.[8]
došao na vlast oko 616,[9] died before 627.[10] Rædwald sin Tytile;[6] uživao imperium prema Bedi, kasnije protumačen kao bretwalda.[11] Flores Historiarum navodi 599. za Rædwaldovo stupanje na prijestolje.[12] Rædwald je prvi Wuffingas o kome se zna više od imena.
umro 627 ili 628.[10] Eorpwald sin Rædwalda; ubio ga Ricberht.[13]
cca. 627 - cca. 630.[10] Ricberht mogući vladar[6]
stupio na prijestolje cca. 630.[10] Sigeberht Abdicirao radi monaškog života; kasnijeg ubijen u bitci.[6]
stupio na prijestolje cca. 630 (vladao sa Sigeberht do cca. 634). Ecgric Poginuo u bitci, možda 641;[14] rođak Sigeberht.
rane 640-e[9] - cca. 653.[10] Anna Nećak Rædwalda i sin Enija;[6] ubijen, prema Anglosaksonskoj kronici.[15]
cca. 653[10] - 655.[9] Æthelhere Brat Anne; ubijen u bitci kod Winwaeda.[6]
655[10] - 663.[10] Æthelwold Brat Anne.
663[10] - 713.[10] Ealdwulf Nećak Anne, Æthelherea i Æthelwolda.
713[10] - 749.[10] Ælfwald Sin Ealdwulfa.
East Anglian dynasty Ruling in 749.[9] Hun, Beorna i Alberht Zajednički kraljevi, nepoznatog porijekla.[6] Alberht je također poznat kao Æthelberht I.[16] O Hunu se ne zna ništa.[17]
Unknown. Æthelred I Možda naslijedio Beonu; potkralj naveden kao otac Æthelberhta II.[18]
?779[10] - 794.[10] Æthelberht II Datum stupanja na prijestolje iz kasnog srednjovjekovnog izvora; istočnoanglijsku nezavisnost ukazuje Æthelberhtovo kovanje vlastitog novca.[19] Pogubljen po naređenju Offe.[6]
Mercijska dinastija Offa Vladao Mercijom od 757. do jula 796; vladao zajedno sa sinom Ecgfrith od 787. (koji ga je naslijedio i umro nakon manje od pet mjeseci).[6][20] Držao vlast nad Istočnim Anglima.[21]
Istočnoanglijska dinastija c. 796[22] tocca. 800.[22] Eadwald Nepoznato porijeklo; postao kralj u periodu nestabilnosti nakon Offine smrti.[22]
Mercijska dinastija Coenwulf Vladao Mercijom od 796. do 821:[9] držao vlast nad Istočnim Anglima nakon Eadwaldove kratke vladavine;[23] precizan datum početka vladavine nad Istočnom Anglijom nije poznat.[24]
Ceolwulf Brat Coenwulfa; vladao Mercijom od 821. do 823.[25]
Beornwulf Nepoznatog porijekla;[26] Vladao Mercijom od 823.[9] do 826;[9] ubijen u istočnoanglijskom ustanku.[25]
Istočnoanglijska dinastija 827[22] - 845.[9] Æthelstan Možda je vodio ustanak protiv Mercijaca 825.[6] Istočnoanglijska nezavisnost ponovno uspostavljena za vrijeme njegovog dolaska na prijestolje.[26]
cca. 845[9] - 855.[9] Æthelweard
855[10] to 869.[9] Edmund (Eadmund) Posljednji domaći istočnoanglijski kralj; stupio na prijestolje u dobi od 14 godina (po Asseru);[27] ubijen od Vikinga 20. novembra 869;[9] canonised.[28] Politička organizacija Istočne Anglije iza Edmundove smrti je nejasna.
Kraljevi nordijskim sizerenstvom cca. 875.[9] Oswald Potkralj, poznat samo po numizmatičkim dokazima.[9]
cca. 875.[9] Æthelred II Potkralj, poznat samo po numizmatičkim dokazima.[9]
Dansko kraljevstvo Istočna Anglija cca. 879[9] - 890.[29] Guthrum Istočnu Angliju je dobio 879. temeljem mirovnog sporazuma sa Alfredom Velikim od Wessexa.[30]
Vladao do 902.[9] Eohric Ubijen u bitci (zajedno sa Æthelwoldom) u decembru 902.
902.[9] Æthelwold Potkralj danaca; ubijen u bitci u decembru 902.[31]
902 to 918. Guthrum II Ubijen u bitci 918.[32]
Istočna Anglija je postala dio Engleske nakon 918. V. Popis engleskih monarha

Fusnote uredi

  1. Blackwell, Encyclopedia, pp. 154–155.
  2. Yorke, Kings, p. 121.
  3. 3,0 3,1 Jones, Vikings, p. 421.
  4. Bede, Ecclesiastical History, book II, chapter 15.
  5. Hoggett, East Anglian Conversion, pp. 24–27.
  6. 6,00 6,01 6,02 6,03 6,04 6,05 6,06 6,07 6,08 6,09 6,10 6,11 6,12 Fryde et al, British Chronology, p. 8.
  7. Nennius, Historia Britonum, p. 46.
  8. Yonge (trans.), The Flowers of History, p. 269.
  9. 9,00 9,01 9,02 9,03 9,04 9,05 9,06 9,07 9,08 9,09 9,10 9,11 9,12 9,13 9,14 9,15 9,16 9,17 9,18 Lapidge et al, Anglo-Saxon England, pp. 508–509. Greška u referenci: Nevaljana oznaka <ref>; naziv "L-508" je zadan više puta s različitim sadržajem
  10. 10,00 10,01 10,02 10,03 10,04 10,05 10,06 10,07 10,08 10,09 10,10 10,11 10,12 10,13 10,14 Yorke, Kings and Kingdoms, p. 67.
  11. Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, p. x.
  12. Yonge (trans.), The Flowers of History, p. 277.
  13. Bede, The Ecclesiastical History of the English People, Book II, chapter 15.
  14. Kirby, English Kings, p. 74.
  15. Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, p. 28.
  16. Hill et al, Aethelbald and Offa, p. 128.
  17. Ashley, British Monarchs, p. 244.
  18. Yorke, Kings, p. 64.
  19. Kirby, Earliest English Kings, p. 164.
  20. Brown and Farr, Mercia, pp. 5, 135.
  21. Yorke, Kings and Kingdoms, p. 64.
  22. 22,0 22,1 22,2 22,3 McKitterick, New Cambridge Medieval History, p. 555.
  23. Kirby, English Kings, p. 179.
  24. Brown and Farr, Mercia, p. 219.
  25. 25,0 25,1 Yorke, Kings and Kingdoms, p. 122.
  26. 26,0 26,1 Brown, Farr (eds.), Mercia, p. 222.
  27. Giles, Alfred the Great, p. 115.
  28. Yorke, Kings and Kingdoms, p. 59.
  29. Lapidge et al, Anglo-Saxon England, p. 223.
  30. Ashley, British Monarchs, p. 246.
  31. Stenton, Anglo-Saxon England, pp. 321–22.
  32. Jaques, Dictionary of Battles, p. 1006.

Literatura uredi