Pop-upovi (također se rabe i nazivi pop-up ads i skočni prozori) i su oblik online oglašavanja na World Wide Webu. Općenito je riječ o nekom novom prozoru internetskog preglednika koji prikazuje reklame i oglase. Pop-up s oglasom je obično generiran od strane JavaScripta, ali se može generirati i na ostale načine.

Pop-upovi koji prekrivaju radnu površinu (desktop)

Varijacija pop-upa se zove pop-under oglas koji otvara novi prozor skriven ispod aktivnog prozora. Pop-underi ne ometaju korisnika i mogu se vidjeti tek pri zatvaranju aktivnog prozora, te je teže odrediti koja ih je internetska stranica otvorila.

Blokiranje pop-upova uredi

Opera je bila prvi internetski preglednik s alatima za blokiranje pop-upova; internetski preglednik Mozilla kasnije je donio poboljšanu inačicu ovog alata koji je blokirao samo one pop-upove koje je generirala internetska stranica. U ranim 2000-im, svi poznati preglednici osim Internet Explorera omogućavali su korisniku da blokira skoro sve neželjene pop-upove. 2004. godine Microsoft je izdao Windows XP service pack 2 koji je dodao funkciju blokiranja pop-upova.

Većina modernih internetskih preglednika dolazi s alatima za blokiranje pop-upova, a postoje i dodaci trećih strana koji funkcioniraju kao reklamni filteri.

Neke činjenice o pop-upovima uredi

  • Neki tipovi skinutog sadržaja, poput slika, besplatne glazbe itd. može uzrokovati otvaranje pop-upova, posebno onih pornografskih (koji su znani kao "pornado" i "pornstorm" - termini koje je skovao John C. Dvorak).[1] Ponekad pop-upovi izgledaju kao i obične internetske stranice, i u tom slučaju ime stranice sa pop-upom se može prikazati u njegovoj adresnoj traci (URL bar). Mnoge internetske stranice koriste pop-upove za prikazivanje informacija koji ne ometaju trenutno otvorenu stranicu. Tako da, ako korisnik popunjava neku formu na stranici i treba pomoć, pop-up mu daje dodatne informacije o nekom dijelu forme, a pritom ne uzrokuje gubljenje bilo kakvih informacija koje su već upisane. Blokatori pop-upova uglavnom dopuštaju ovu vrstu skočnih prozora. Ipak, neki će osvježiti stranicu, te se tako gube sve informacije koje je korisnik unio u formu.
  • Neki instaleri bazirani na webu, kao oni koje koristi McAfee, koriste pop-up za instalaciju.
  • Na većini internetskih preglednika, pritiskanje tipe Ctrl tijekom klikanja na neki link zaobilazi filter.
  • Klikanje jednog pop-upa može uzrokovati otvaranje nekoliko njih.

Pop-under tehnologija uredi

Pop-under uključuje dvije veoma jednostavne JavaScript tehnologije koje su predstavljene 1997. s Netscape 2.0B3 preglednikom. Ova je metodologija široko korištena na Internetu. Moderni internetski oglašivači koriste spomenute JavaScript tehnologije kako bi napravili prozor na monitoru korisnika, učitali oglas i onda ih stavili iza aktivnog prozora.

 // create a new window in front of the current site
 window.open( URL, windowName[, windowFeatures] ); 

 // push the loaded advertisement back behind the browser
 window.focus();

Neželjenost pop-upova uredi

Korisnici internetskih stranica i internetskih aplikacija često iskuse neželjene pop-upove preko normalne interakcije s preglednikom. Korisnici skoro uvijek odgovore na njih tako da kliknu na gumb "close" ili "cancel" u prozoru koji ima pop-up. Zbog toga što je ovo tipičan odgovor, neki autori pop-upova rade ekranske gumbe ili kontrole koji izgledaju slično opcijama "close" i "cancel". Kada korisnik odabere jednu od ovih opcija koje simuliraju "cancel/close" opciju, gumb uradi neautoriziranu ili neočekivanu akciju (npr. otvori novi pop-up ili pokreće neautorizirane komande na korisnikovom sustavu).[2]

Kako tehnologije za razvoj weba i njegov dizajn omogućuju autorima pravljenje bilo kakve vrste "simulirane" opcije za zatvaranje koje oni mogu zamisliti, neki korisnici odbijaju klikati ili ostvarivati interakciju s pop-upom.[2]

Izvori uredi