Piedras Negras (Gvatemala)

17°10′0″N 91°15′45″W / 17.16667°N 91.26250°W / 17.16667; -91.26250

Piedras Negras je suvremeni naziv za ruševine grada predkolumbovske civilizacije Maja, smještene na sjevernoj obali rijeke Usumacinte u departmanu Petén u Gvatemali. Naziv Piedras Negras znači "crno kamenje" na španskom. Na jeziku starih Maja, odnosno natpisima Maja se čitao kao Yo'k'ib', što znači "velika kapija" ili "ulaza"[1], a što neki smatraju mogućom referencom na veliki, a danas suhi obližnji slivnik.[2] Neki autori misle da je naziv bio Kandžin kamen, ali je vjerojatnije da je riječ o nazivu njegovog osnivača.

Stela 1, Piedras Negras - datirana 5.7., 674.

Piedras Negras je po svemu sudeći bio nezavisni grad-država za vriejeme klasičnog perioda, iako ponekad u savezu s drugim državama regije, a možda je i povremeno plaćao danak. Bio je u savezništvu s Yaxchilanom, oko 40 km uzvodno. Keramika pokazuje da je nalazište bilo nastanjeno od sredine 7. vijeka pne. do 850. n.e. Najdojmljiviji period, što se tiče skuluptura i arhitekture, je bio od odko 608. do 810, iako postoje dokazi da je Piedras Negras bio važan grad još od oko 400. n.e. Posebno se ističe umjetnička vrijednost skulptura kasnog klasičnog perioda u Piedras Negrasu. Nalazište je imalo dva igrališta i nekoliko trgova; postoje palače s komornim prostorijama i hramovi-piramide, uključujući jednu koja je povezana s mnogim pećinama u nalazištu. Duž obale stijene se nalazi velika stijena s hijeroglifom Yo’ki’b koji je okrenut prema nebu.

Zanimljivost spomenika u Piedras Negrasu je česta pojava "umjetzničkih potpisa". Neki od umjetnika su identificirani zahvaljujući hijeroglifima na stelama i drugim reljefima.

Prije nego što je nalazište napušteno, neki spomenici su bili namjerno uništeni, uključujući lica i natpise vladara, ali su slike i natpisi božanstava ostali očuvani, što sugerira pobunu ili osvajanje od strane naroda koji je poznavao Maja pismo.

V.: Itsamk'anahk II.

Suvremena historija nalazišta uredi

Nalazište je prvi istražio, kartografirao i fotografirao Teoberto Maler na kraju 19. vijeka.

Arheološki projejkt Piedras Negras je Univerzitet Pensilvanije od 1931. do 1939. pod vodstvom J. Alden Masona i Lintona Sattethwaitea. Nova arheološka istraživanja su vođena od 1997. do 2000, pod vodstvom Stephen Houstona sa Univerziteta Brigham Young i Hector Escobedo sa Universidad del Valle de Guatemala, uz dozvolu Instituta za antropologiju i historiju Gvatemale (IDAEH).

Majanistica Tatjana Proskurjakova je prva dešifrirala imena i datume vladara dinastije zahvaljujući otkrićima na ovom nalazištu, a što je omogućilo veliki korak prema dešifriranju pisma Maja. Proskurjakova je sahranjena na nalazištu nakon njene smrti 1985.

Godine 2002. je Svjetski fond za spomenike osigurao 100.000 američkih dolara za očuvanje Piedras Negrasa. Danas predstavlja dio nacionalnog parka Sierra del Lacandon.

Napomene uredi

  1. Martin, Simon and Grube, Nikolai (2000). Chronicle of the Maya Kings and Queens: Deciphering the Dynasties of the Ancient Maya. London: Thames and Hudson. str. p.139. ISBN 0-500-05103-8. 
  2. Ibid. Odvodi i pećine se često u mitologiji Maja navode kao ulazi u podzemni svijet ili Xibalbu.

Reference uredi

Eksterni linkovi uredi