Peteranec
Koordinate: 46° 11′ 24" SGŠ, 16° 53′ 24" IGD
Peteranec je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj. Nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji.
| Peteranec | |
|---|---|
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Gradonačelnik | Ivan Pakasin |
| Županija | Koprivničko-križevačka |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo (2001-/-2011-/-2021) | 2.848 |
| Geografija | |
| Koordinate | 46°11′N 16°53′E / 46.19°N 16.89°E |
| Površina | 51,77 km² |
  Peteranec Peteranec (Hrvatske) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 48321 Peteranec |
Zemljopis uredi
Općina se sastoji od tri sela: Peteranec, Sigetec i Komatnica.
Stanovništvo uredi
Uglavnom poljoprivredno, no u novije vrijeme se mijenja sastav stanovništva. Pojačani procesi deagrarizacije u selu Peteranec.
Uprava uredi
Postoji općina. Predsjednik općinskog vijeća (načelnik) je Ivan Pakasin.
Povijest uredi
Najstariji nalazi iz ranog eneolitika - Seče kultura (3500. - 3200. godine prije Krista) pronađeni južno od Petraranca blizu sela Koprivnički Bregi. Prvo spominje srednjovjekovne župne crkve Sv. Petra je 1267. Kasnije se spominje istoimeno selo nastalo na mjestu prijelaza preko rijeke Drave. Peteranec je dobio ime po crkvi i župi Sv. Petra. Selo je stradalo u osmanskim prodorima sredinom 16. st. Obnovljeno je poč. 17. st., a župa je ponovo utemeljena 1789. Do sred. 18. st. sastavni je dio Koprivnčkog vlastelinstva (tzv. Provincijala), a tada je pripojeno Vojnoj krajini gdje ubrzo postaje satnijskim središtem Đurđevačke pukovnije te školskim središtem za Peteransku i Sokolovačku satniju. God. 1765. proglašen je slobodnim krajiškim vojnim komunitetom, ali je ubrzo izgubio povlastice te je vraćen u rang seoskog naselja. Od 1871. do 1875. središte je istoimenog kotara, a potom velike općine koja je obuhvaćala istočni dio koprivničke Podravine. Kasnije je kotar Peteranec pripojen kotaru Koprivnica. Između dva svjetska rata spada u najnajprednija podravska sela s knjižnicom od 2500 svezaka i razvijenim društvenim životom. Stagnira nakon II. svjetskog rata, pogotovo od 1955. kada prestaje biti općinskim središtem do 1993. kada je ponovo postalo općinskim središtem. Poznata manifestacija je Galovićeva jesen (održava se tradicionalno od 1994. )
Gospodarstvo uredi
U Peterancu postoji početni razvoj malog poduzetništva. U Sigecu razvijena poljoprivreda.
Znameniti ljudi uredi
Spomenici i znamenitosti uredi
- Crkva u Peterancu iz oko 1773.
- Crkva u Sigecu - početak 19. stoljeća
- Zgrada satnijskog zapovjedništva u Peterancu - kraj 18. stoljeća
Obrazovanje uredi
Četverorazredne škole Peteranec i Sigetec. Učenici kasnije polaze školu Drnje.
Kultura uredi
Sport uredi
- NK Panonija (Peteranec)
- NK Mladost (Sigetec)