Perpera
| Perpera | |
| |
| ', 1683. – 1803. | |
| srebro | |
| , 3,98 i 6,42 gr. | |
| , Dubrovačka Republika | |
Perpera je bila srebrna kovanica, koju je kovala Dubrovačka Republika od 1683. do 1803. godine.[1]
Historija uredi
Perpera je isprva bila samo obračunski novac[1], jer se po čitavom Balkanu zadržala upotreba i ime bizantskog novca hiperpiron (grčki: ὑπέρπυρον), i Car Dušan kovao je vlastite perpere, kako su Dubrovčani intezivno trgovali po čitavom Balkanu, tako su od 1683. počeli kovati tu novčanicu, uz svoje klasične dinare, mince, solde, dukate, libertine, talire i artiluke. Perpera je kovana skoro do samog kraja postojanja republike 1803. godine.
Oblik i vrijednost uredi
Perpera je kovana od srebra u dvije nominale[2], težine od 3,98 i 6,42 grama, a promjera od 26 do 29 mm, od 1801. do 1803. kovane su perpere pomjera 24 mm, od lošijeg srebra i poluperpere. Na aversu perpere bio je lik zaštitnika grada sv. Vlaha, sa maketom grada i biskupskim štapom, sa natpisom okolo kovanice; PROT(ector) RÆIP(ublicae) RHAGVSINÆ. Lijevo i desno od sveca bila su inicijalna slova njegova imena S B (Sanctus Blasius), a ispod godina kovanja. Na reversu je bio lik Krista okruženog zvjezdama i natpisom SALVS TVTA.
Perpera je vrijedila 12 dubrovačkih dinara, odnosno 72 dubrovačka solda, ili 0,33 dubrovačka dukata.[3][1] Usporedbe radi, u to vrijeme godišnja zakupnina manje kuće u gradu iznosila je 5 do 8 perpera, a za 1 perper moglo se kupiti 90 litara vina.[3] Vrijednost prerpere nije bila konstantna, pred kraj republike opala joj je vrijednost.
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Davor. „hrvatska numizmatika”. Arhivirano iz originala na datum 2012-11-13. Pristupljeno 21. 9. 2011.
- ↑ Pavao Krmpotić (17. 9. 2001). „Numizmatičko blago Dubrovnika”. Dom i svijet, 352. Pristupljeno 21. 9. 2011.
- ↑ 3,0 3,1 Pavao Krmpotić (2006). „Kazneni postupak prema srednjovjekovnom statutarnom pravu Dubrovačke Republike”. Pravnik, 40, 2 (83). Pristupljeno 21. 9. 2011.