Pergamski muzej
Pergamski muzej (njemački: Pergamonmuseum) je muzej smješten na Muzejskom otoku u centru Berlina. Projektirali su ga Alfred Messel i Ludwig Hoffmann, a gradio se dvadeset godina - između 1910. i 1930. po nalogu njemačkog cara Wilhelma II. U Pergamskom muzeju su glavne atrakcije vjerno i u nekadašnjoj veličini rekonstruirane monumentalne građevine kao Pergamski oltar i Vrata tržnice u Miletu, a koje se sastoje od originalnih dijelova uvezenih iz Turske (što je kasnije postalo predmet međunarodne kontroverze). Kao dio kompleksa Muzejskog otoka, Pergamski muzej je 1999. godine upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine zbog svoje arhitekture i uloge u evoluciji muzeja kao arhitektonskog i društvenog fenomena.[1]
Muzej je podijeljen na antičku zbirku, Srednjoistočni muzej i Muzej islamske umjetnosti. Svake godine ga posjećuje oko 850.000 ljudi, što ga je godine 2006. učinilo najposjećenijim umjetničkim muzejem u Njemačkoj. Dijelovi zgrade zatvoreni su zbog obnove čiji je planirani rok dovršetka 2025. godina.[2]
Početci muzeja uredi
Već u vrijeme otvaranja Muzeja Kaiser-Friedricha 1904. godine (današnji Bodemuseum) bilo je očigledno kako zgrada toga muzeja neće biti dovoljno velika da primi sve umjetnine i arheološke artefakte koje se iskopavalo pod njemačkim nadzorom. Iskapanja su bila u tijeku na području starog Babilona, Uruka, Asura, Mileta, Priene i starog Egipta, a predmeti s tih lokacija nisu mogli biti prikladno izloženi unutar postojeće njemačke muzejske mreže. Wilhelm von Bode, ravnatelj Muzeja Kaiser-Friedricha, pokrenuo je planove za izgradnju novog muzeja u blizini tadašnje zgrade u kojemu bi se smještili izlošci vezani za antičku arhitekturu, njemačku post-antičku umjetnost te predmeti bliskoistočne i islamske umjetnosti.
Alfred Messel je započeo rad na dizajnu velike trokrilne zgrade 1906. godine. Nakon njegove smrti 1909. njegov prijatelj Ludwig Hoffman preuzeo je projekt te je izgradnja započela 1910. godine, nastavljajući se tijekom Prvog svjetskog rata (1918.) i velike inflacije 1920-ih godina. Dovršena zgrada otvorena je 1930. godine.
Pergamski muzej teško je oštećen tijekom zračnih napada na Berlin krajem Drugog svjetskog rata. Mnogi izloženi predmeti bili su pohranjeni na sigurnim lokacijama, a neki od velikih izložaka bili su zazidani radi zaštite. Godine 1945. Crvena armija je pokupila sve rasute muzejske predmete, bilo kao ratni plijen ili kako bi ih spasila od pljačke i požara koji su tada bjesnili Berlinom. Tek 1958. većina predmeta vraćena je u Istočnu Njemačku. Značajni dijelovi zbirke ostali su u Rusiji. Neki od njih danas su pohranjeni u Puškinovom muzeju u Moskvi i Ermitažu u Sankt Peterburgu. Povrat ovih predmeta dogovoren je ugovorom između Njemačke i Rusije, ali je od lipnja 2003. blokiran ruskim zakonima o restituciji.
Galerija uredi
-
-
-
Dvorana Traianeum -
Vanjske veze uredi
- Pergamon Museum - official site
Medijski sadržaji Pergamon Museum na Wikicommonsu.
Reference uredi
- ↑ „Museumsinsel (Museum Island), Berlin”. United Nations Educational Scientific and Cultural Organization. Pristupljeno 4. februar 2023.
- ↑ Berlin, Staatliche Museen zu. „Staatliche Museen zu Berlin: About the collections” (en). Staatliche Museen zu Berlin. Pristupljeno 4. februar 2023.