Pegmatit (grč. pegmatos=jaka veza, engl. Pegmatite, fr. Pegmatite, nem. Pegmatit, rus. Пегматит) je vrlo krupnozrna (zrna pretežno > 1cm u prečniku), leukokratna, diašistna stena, koja predstavlja krajnji derivat granitskih i drugih intruzija[1]. Zrna ove magmatske stene dostižu veličine i preko 20 mm. Karakteristično pojavljivanje ovih stena je u vidu žica.

Pegmatit koji sadrži lepidolit, turmalin, i kvarc uzet iz rudnika Beli slon u Crnim brdima, Južna Dakota.

Geneza i karakteristike uredi

Većina pegmatita se sastoje od minerala kvarca i feldspata, a vezuju se za granitne stene u kojima se formiraju tokom završne faze nastanka, odnosno krajem faze očvršćavanja. Tokom ove faze izdvaja se frakcija mineralnog materijala koja sadrži većim delom vodu obično bogatu fluorom i litijumom. Ova frakcija biva istiskivana iz granitnog plutona koja nakon očvršćavanja formira žice. Očvršćavanje se dešava na relativno visokim temperaturama pod malim pritiscima što dovodi do kristalizacije u vidu velikih kristala. Ovako nastaju pegmatiti koji sadrže krupne primerke biotita i blokove alkalnog feldspata.

Rasprostranjenje uredi

Na području Srbije pegmatiti se javljaju kao žični pratioci granitoida i to: na području Bujanovca, na Kukavici, Ceru, Bukulji, Pasjači.

Povezano uredi

Reference uredi

  1. Geološka terminologija i nomenklatura IV petrologija, Beograd, 1975

Literatura uredi

  • Đorđević V., Đorđević P., Milovanović D. 1991. Osnovi petrologije. Beograd: Nauka

Spoljašnje veze uredi