Oksidacioni agens (oksidans, oksidizer) se može definisati kao supstanca koja uklanja elektrone sa nekog drugog reaktanta u redoks hemijskoj reakciji.[1] Oksidacioni agens se redukuje preuzimanjem elektrona na sebe, dok se reduktans oksiduje dajući elektrone. Kiseonik je dobar primer oksidacionog agensa među mnogobrojnim drugim jedinjenjima.[2][3]

Simbol za hemijske hazarde Evropske Unije za oksidacione agense
Natpis za oksidacione agense

Primeri oksidacije uredi

Formiranje gvožđe(III) oksida;

4Fe + 3O2 → 2Fe2O3

U gornjoj jednačini, gvožđe (Fe) ima oksidacioni broj 0 pre i 3+ nakon reakcije. Za kiseonik (O) početni oksidacioni broj je 0 i smanjuje se do 2−. Te promene se mogu posmatrati kao dve polureakcije, koje se istovremeno odvijaju:

  1. Polureakcija oksidacije: Fe0 → Fe3+ + 3e
  2. Polureakcija redukcije: O2 + 4e → 2 O2−

Gvožđe (Fe) je postalo oksidovano, jer je njegov oksidacioni broj povećan. Ono je redukcioni agens, jer je dalo elektrone kiseoniku (O). Kiseonik (O) je redukovan, jer je njegov oksidacioni broj umanjen. On je oksidacioni agens, jer je uzeo elektrone sa gvožđa (Fe).

Uobičajeni oksidacioni agensi i njihovi proizvodi uredi

Agens Produkt(i)
O2 kiseonik Razni, među kojima su oksidi H2O i CO2
O3 ozon Razni, neki od njih su: ketoni, aldehidi, i H2O
F2 fluor F
Cl2 hlor Cl
Br2 brom Br
I2 jod I, I3
OCl hipohlorit Cl, H2O
ClO3 hlorat Cl, H2O
HNO3 azotna kiselina NO azot monoksid
NO2 azot dioksid
Heksavalentni hrom
CrO3 hrom trioksid
CrO42− hromat
Cr2O72− dihromat
Cr3+, H2O
MnO4 permanganat
MnO42− manganat
Mn2+ (kiseli) ili MnO2 (bazni)
H2O2, drugi peroksidi Razni, npr. oksidi i H2O

Reakcije oksidansa uredi

Manganov dioksid oksidira hlorovodoničnu kiselinu na elementarni hlor i vodu a sebe reducira na mangan. Primjer:

  • MnO2(s) + 2 CI- + 4 H+ → Mn2+ + CI2(g) + 2 H2O
  • Mn2+ + 10 Cl- + 16 H+ → 2 Mn + 5 Cl2(g) + 8 H2O

Reference uredi

  1. Ullmann’s Encyclopedia of Industrial Chemistry. Weinheim: Wiley-VCH. 2005. 
  2. Hudlický, Miloš (1996). Reductions in Organic Chemistry. Washington, D.C.: American Chemical Society. str. 429. ISBN 0-8412-3344-6. 
  3. Hudlický, Miloš (1990). Oxidations in Organic Chemistry. Washington, D.C.: American Chemical Society. str. 456. ISBN 0-8412-1780-7. 

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Hudlický, Miloš (1990). Oxidations in Organic Chemistry. Washington, D.C.: American Chemical Society. str. 456. ISBN 0-8412-1780-7. 
  • Hudlický, Miloš (1996). Reductions in Organic Chemistry. Washington, D.C.: American Chemical Society. str. 429. ISBN 0-8412-3344-6.