Obavještajna služba
Obavještajna služba ili tajna služba jest organizacija za potajno prikupljanje informacija koje su potrebne za sigurnost države. Djelatnost obuhvaća vidove specijalnog rata, pored drugog i prikrivene operacije, razne vrste korištenje medija sa svrhom utjecaja na javno mnijenje, atentate, sabotaže, gospodarski rat itd. Ponekad se skupljaju i informacije o poslovnim subjektima, ili podaci o tehnologiji proizvodnje (tzv. industrijska špijunaža).
Za prikupljanje informacija obavještajne službe koriste se i informacijama doušnika, te prisluškuju telekomunikacijski promet.
Vrste tajnih službi
Tajne službe postojale su od nastanka civilizacije. Nastankom industrijske civilizacije ove službe su doživjele nagli razvoj, te su poslove počele dijeliti na vojne, industrijske i političke, odnosno na uhođenje protivnika, otkrivanje neprijateljskih uhoda i na zaštitu tajnosti važnih informacija vojne, industrijske i političke prirode. Za razliku od javnih sigurnosnih službi kojima je zadatak štititi zakon i opsluživati pravosudna tijela, tajne obavještajno sigurnosne službe štite državu, te nisu dužni pomagati rad sudskih vlasti osim kad je to u interesu države.
Podjela tajnih službi prema djelatnosti
Tajne službe se mogu podijeliti na obavještajne koje prikupljaju informacije, te na sigurnosne koje poduzimaju tajne akcije protiv protivnika. Većina ovih službi imaju i jednu i drugu komponentu.
Podjela prema području rada
Prema namjeni
- Obavještajna služba (koja također provodi aktivnosti u inozemstvu)
- Protuobavještajna služba ili kontraobavještajna služba (obavještajna služba koja nadzire i sprječava djelovanje obavještajnih službi na području vlastite zemlje).
