Oštri Vrh
Oštri Vrh je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u općini Staro Petrovo Selo u Brodsko-posavskoj županiji.
Oštri Vrh
| |
|---|---|
  Oštri Vrh Oštri Vrh na karti Hrvatske | |
| Županija | Brodsko-posavska županija |
| Općina/Grad | Staro Petrovo Selo |
| Najbliži (veći) grad | Nova Gradiška |
| Površina | 3,53 km² |
| Geografske koordinate | |
| - z. š. | 45.244 N |
| - z. d. | 17.523 E |
| Pošta | 35420 Staro Petrovo Selo |
| Pozivni broj | +385(0)35 |
| Autooznaka | NG |
O naselju uredi
U Oštrom Vrhu se nalazi kapela Svetog Vida, naselje pripada župi sv. Antuna Padovanskoga iz Starog Petrovog Sela, dio je Novokapelačkog dekanata Požeške biskupije.
Zemljopis uredi
Oštri Vrh se nalaze na južnim padinama Požeške gore, istočno od Nove Gradiške, 2 km sjeverno od Starog Petrovog Sela, susjedna naselja su Starci na sjeveroistoku, Tisovac na sjeverozapadu, Gunjavci na zapadu, Vladisovo na sjeveru te Godinjak na jugu.
Povijest uredi
Posjed Oštri Vrh spominje se 1412. u imenu pridjevku susjednog plemića. Ne spominje se u komorskom popisu 1698. godine.[1]
Srednjovjekovni posjednici toga sela vjerovatno su potekli od jobagiona grada Požege. Oni su se poslje, upravo po tom posjedu, nazivali plemićima Oštrovrškim.[2]
Kad su Turci osvojili oštrovrško žemljiste, ubrzo su uvidjeli važnost položaja Oštroga Vrha pa su ga odlućili dobro utvrditi. Kada su 1544. godine radili na podizanju oštrovrske utvrde, provalili su krajiški vojnici prema Cerniku, te su tom prilikom razrušili započetu utvrdu. Poslje su Turci tu utvrdu ipak dovršili, ali im ona nije mnogo pomogla u godinama rata za oslobođenje Slavonije.[3]
Godine 1730. selo je imalo oko 10 kuća. Napominje se kako na brežuljku blizu sela, među vinogradima, postoje ruševine crkve sv. Ladislava. Godine 1746. selo ima 12 kuća i 50 stanovnika.[4]
Godine 1750. Oštri Vrh je imao 13 kuća, 18 obitelji i 115 stanovnika. Kućedomaćini su bili: Juro Jerić, Andrija Tabretić, Bartol Kovaćević, Juro Vrešanović, Matija Budin, Tomo Dabretić, Ilija Tadianović, Ivan Šumagaj, Ivan Tružić, Jeronim Romćević, Jakov Peaković, Stjepan Jakobović i Mato Maistrović.[5]
Izvješće 1765. napominje kako je nedavno pored sela od greda sagrađena kapela sv. Ladislava s korom, zvonikom i zvonom. Oko kapele bilo je groblje. Danas se to groblje sa temeljom kapele nalazi iznad Vladosova sa koordinatima 45°15'40.87N 17°32'5.06E i naziv te čestice 450/1 je pašnjak u papinki ili popinka.[6]
Godine 1769. selo je imalo 13 kuća, 27 obitelji i 131 stanovnika.[7]
Na vojnom zemljovidu iz 1780., 12 kuća uvrstano je u jednom redu. "Ovdašnji potok Ladnica - stoji u opisu - koji izvire ispod brijega Maksimov hrast u obližnjoj brdovitoj šumi... prohodan je isključito na prolaznim putovima kroz šumu nizvodno do sela (...) Strmim dolinskim brežuljkom, koji dominira nad selom i donjim krajem prema Petrovu Selu, opet dominira brdo Sokol, s kojeg se u pravcu juga pruža širok pogled na udaljene krajeve..."[8]
Stanovništvo uredi
Oko 1800. selo je imalo 116, 1837. 113 katolika, 1857. 89, 1890. 168, 1931. 236, 1953. 310, a 1991. 226 stanovnika.[9]
Koncem XIX. i početkom XX.st. u selo se doseljavalji Gorani i Ličani tako da su oni činili većinu.[10]
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Oštri Vrh je imalo 162 stanovnika.
Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.[11][12]
Vanjske poveznice uredi
Izvori uredi
- ↑ Csánki Dezsö, Magyarország történlmi a Hunyadiak korában, Budapest, 1894., 420.; Bösendorfer Josip, Crtice iz slavonske povijesti..., Osijek, 1910, II. izdanje, Vinkovci, 1994., 146.; U izvorima stoji: Oztroverh (1412), Ostrohegh (1491), Ostri Verh (1730), Ostrivrh (1760)
- ↑ Mirko Marković - SLAVONIJA Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, 389.
- ↑ Mirko Marković - SLAVONIJA Povijest naselja i podrijetlo stanovništva, 389.
- ↑ Andrija Zirdum - Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja, 299.
- ↑ Andrija Zirdum - Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja, 299.
- ↑ http://goo.gl/maps/sKosl
- ↑ Andrija Zirdum - Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja, 299.
- ↑ Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća, Gradiška pukovnija (1999), 124.
- ↑ Andrija Zirdum - Počeci naselja i stanovništvo brodskog i gradiškog kraja, 299.
- ↑ Pavičić Stjepan, Podrijetlo naselja i govora u Slavoniji, Zagreb, 1953, 244.
- ↑ Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001., www.dzs.hr
- ↑ Popis stanovništva Republik Hrvatske 2011., www.dzs.hr
Ovaj nedovršeni članak o naselju u Hrvatskoj: Oštri Vrh treba dopuniti.
Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.