Nobelova nagrada

Nobelova nagrada se dodjeljuje svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni. To uključuje izvanredna istraživanja, nove tehnike i tehnologije ili izniman doprinos društvu. Pri samom spomenu Nobelove nagrade većina ljudi vidi sliku univerzalnih genijalaca i briljantnih pojedinaca koji su je dobili.

Laureati dobivaju bogato urešenu diplomu zajedno sa zlatnom medaljom i novčanom nagradom. Ovdje je prikazana diploma Fritza Habera koju je dobio za razvoj metode sinteze amonijaka.

Nobelova nagrada nosi ime po Alfredu Nobelu, švedskom industrijalistu i izumitelju dinamita. On je 27. decembra 1895. u Švedsko – norveškom klubu u Parizu objavio ideju o osnivanju fonda iz kojeg bi se dodjeljivala nagrade najzaslužnijima. Nobel je bio zaprepašten i šokiran načinom na koji je svijet upotrebljavao njegov izum – dinamit i u toj činjenici leži razlog njegove odluke da se nagrade dodjeljuju onima koji svojim sposobnostima najviše doprinose čovječanstvu.

Prva svečanost dodjele Nobelovih nagrada za književnost, fiziku, hemiju i medicinu je održana na Kraljevskoj Muzičkoj Akademiji u Stockholmu, 1901. godine. Od 1902. godine nagrade formalno dodjeljuje kralj Švedske. Kralj Oscar II. nije u početku bio zadovoljan s činjenicom da se nagrade dodjeljuju strancima, ali svoje je mišljenje promijenio nakon što je shvatio da dodjela Nobela u Švedskoj predstavlja dobru ‘reklamu’ za samu Kraljevinu.

Nagrade se dodjeljuju jednom godišnje na svečanosti koji se održava u pravilu 10. decembra – dana kada je umro Alfred Nobel. Ali, imena dobitnika (laureata) nagrada se u pravilu objavljuju već u septembru. Dužnost objave imaju različite ustanove povezane sa Švedskom Akademijom.

Po svojoj prirodi, Nobelova je nagrada financijski utemeljena. Iznos je nešto veći od 1 miliona eura. Ideja koja je opravdavala dodjelu nagrade bila je u smislu da se s dobivenim financijskim sredstvima nastave istraživanja i razvoj. Ali, realnost je nešto drugačija… Mnogi su dobitnici nagrade po njenom primitku već bili u mirovini, a nekima taj novac baš i nije poslužio za daljnja istraživanja. Bilo kako bilo, Nobelova nagrada je najprestižnija nagrada koju može dobiti ljudsko biće!

Kategorije

Nagrade se dodjeljuju u više različitih disciplina:

• Nobelova nagrada za fiziku
• Nobelova nagrada za hemiju
• Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
• Nobelova nagrada za književnost
• Nobelova nagrada za mir
• Nobelova nagrada za ekonomiju (od 1969.)

Ostale nagrade u svijetu

Premda najpoznatija, Nobelova nagrada nije i jedina koja se dodjeljuje. U SAD-u je jako poznata Pulitzerova nagrada, koja se isto kao i Nobelova dodjeljuje u više kategorija. Ali, isto tako postoje i nagrade koje su specifične za pojedine društvene ili znanstvene kategorije. Tako se npr. u matematici dodjeljuje Fieldsova medalja i Abelova nagrada (dodjeljuje je kralj Norveške). Arhitekti se mogu nadati nagradi Pricker... U računarstvu se dodjeljuje Turingova nagrada, Wollastonova medalja ide za geologiju, dok Schoockova nagrada biva dodijeljena za logiku, filozofiju, matematiku, umjetnost i glazbu. Nagrade Kyoto se dodjeljuju u tri kategorije: napredna tehnologija, osnovne znanosti i umjetnost s filozofijom.

No, postoji i humoristična strana svijeta znanstvenih nagrada. Takva je nagrada Ig Nobel koji se dodjeljuje za "dostignuća koja nisu smjela biti učinjena i ne smiju biti ponovljena".

Eksterni linkovi

Nobelova nagrada na Wikimedijinoj ostavi

Više informacija o Nobelovoj nagradi (na engleskom)