Neznanje je nedostatak znanja i informacije o nečemu. Posedovanje krivog znanja i informacije naziva se zabluda.

Nekad se neznanje i zabluda koriste kao sinonimi.[1]

U filozofiji uredi

Rodžer Bekon razlikuje četiri glavna razloga za ljudsko neznanje i neuspeh da se postigne istina: podložnost bezvrednom autoritetu, uticaj običaja, predrasude svetine i prikazivanje tobožnje mudrosti da bi se prikrilo vlastito neznanje. Po njemu, četvrti izvor zablude je najopasniji, jer omogućava čoveku da skriva svoje neznanje. Na primer, zato što je to rekao Aristotel, smatra se za istinito.[2]

Izvori uredi

  1. Frederik Koplston, Srednjovekovna filozofija (str. 437), Beograd, 1989.
  2. Frederik Koplston, Srednjovekovna filozofija (str. 437), Beograd, 1989.

Vidi još uredi