Naum Gabo (rođen kao Naum Borisovič ili Nehamija Berkovič Pevzner rus. Наум Борисович (Нехамия Беркович) Певзнер) ( * 5. avgust 1890. u Brjansk, Rusija; † 23. avgust 1977. u Voterburi, Konektikat, SAD) bio je ruski vajar konstruktivizma, koji je delovao i kao slikar, arhitekta i dizajner.

Naum Gabo
konstruktivizam
"Okrećuća torzija" kinetička skulptura/fontana koju je izradio Naum Gabo; Bolnica St. Thomas', London
Biografske informacije
RođenjeNaum Neemia Pevsner
(1890-08-05)5. 8. 1890.
Brjansk, Rusko Carstvo
Smrt23. 8. 1977. (dob: 87)
Waterbury, SAD
Nacionalnostruska
Opus
Poljekiparstvo, kinetička umjetnost
Skulptura u Roterdamu.

Biografija uredi

Rodio se u Brjansku zapadno od Moskve i studirao je na univerzitetu u Minhenu do 1909. godine. Posvetio se studiju matematike i fizike. Od 1917. godine zajedno sa svojim bratom posle Oktobarske revolucije dolazi u Rusiju da bi pomagao razvoj nove kulture i sakuplja mnogo đaka u svom privatnom ateljeu koji je tamo otvorio.

Godine 1920. sa svojim bratom. Antoanom Pevznerom izdaje Realistički manifest. Čitamo li danas ovaj manifest možemo naći trajne vrednosti i pasaže koje sadrži kredo oba brata Pevznera:

Odričemo se sadržaja kao slikarske i likovne forme, prostor se ne može meriti sadržajem kao što se ne može meriti tekućina metrom... Proglašavamo vrednost dubine kao jedinu vrednost slikarske i likovne forme. Odričemo se vajarstva ako smatramo masu za vajarski elemenat

Naum Gabo je svoje ideje potvrdio na plastikama koje je izložio dok je njegov brat još uvek slikao i samo kasnije se i on opredelio za vajarstvo.

Godine 1921. Naum odlazi u Berlin a 1925. godine sa preselio u Pariz gde izlaže zajedno sa svojim bratom. U Engleskoj živi od 1946. godine kada odlazi u SAD u Konektikat i tu se trajno naseljava.

Karakteristike dela uredi

Bilo je u stvari sretna okolnost što Naum Pevzner nije pohađao nikakve likovne škole i nije bio opterećen akademskom tardicijom nego se dobro podučio na delima Pabla Pikasa i Aleksandra Arhipenka iz netradicionalnih materijala koje su oni primenjivali i upravo zbog toga primenjuje plastike od metalnih i posle ceuloidnih lamela. Odnosi transparentnih masa i prostora spadaju ka otkrićima kojim je Naum Pevzner obogatio modernu umetnost. Ovo ipak nije realizovao pod svojim vlastitim imenom. Već u Norveškoj on je odlučio da promeni svoje ime i u istoriju moderne plastike on je ušao kao Naum Gabo.

Plastike Naum Gaboa su po nekad nevelike i određene za moderne enterijere ali je imao i dela koje je nameravao da postavlja na nebodere u SAD, ali nije moglo doći do ostvarenja jer bi skulpture previše opteretile zgradu imao je i konstrukcije od betona, čelika i brončanih žica u visini od 26 m1.

Povezano uredi

Literatura uredi

  1. Igor Zhoř, Hledání tvaru,Prag 1967.
  2. H. W. Janson, Istorija umetnosti, Beograd, 1962.
  3. Đina Piskel, Opšta istorija umetnosti, Beograd, 1972.

Eksterni linkovi uredi