Naftna industrija Srbije

Naftna industrija Srbije
Logo kompanije
Vrsta kompanije: akcionarsko društvo
Osnovana: 10. februar 1949
Sedište: Novi Sad,
Srbija
Industrija: Naftna
Proizvodi: nafta,
gas,
petrohemija
Zarada:
Br. zaposlenih: 11 000
Slogan:
[1] Arhivirano 2009-04-14 na Wayback Machine-u

Naftna industrija Srbije (NIS), najveća srpska naftna kompanija.

Sedište NIS-a u Novom Sadu

Osnovna delatnost ove kompanije je eksploatacija gasa i nafte u Srbiji (pretežno u Vojvodini). Sedište je u Novom Sadu.

Istorijat uredi

Odlukom vlade FNRJ, 10.02.1949. osnovan je Naftagas kao preduzeće za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa.

Javno preduzeće Naftne industrije Srbije (JP NIS) se osniva 31.12.1991. U okviru JP NIS posluju:

  • NIS-Naftagas
  • NIS-Energogas
  • NIS-Rafinerija nafte Pančevo (RNP)
  • NIS-Rafinerija nafte Novi Sad (RNS)
  • NIS-Rafinerija nafte Beograd (RNB)
  • NIS-Fabrika maziva Kruševac (FAM)
  • NIS-Jugopetrol
  • NIS-Naftagas promet
  • NIS-Inženjering

Odlukom Vlade Republike Srbije od 01.10.2005, JP NIS se transformiše u Akcionarsko društvo za istraživanje, proizvodnju, preradu, distribuciju i promet nafte i naftnih derivata i istraživanje i proizvodnju prirodnog gasa NIS a.d. Novi Sad. Ovom odlukom NIS a.d. je sastavljen od četiri ogranka.

Struktura uredi

  • NIS-Naftagas
  • NIS-Petrol, koji objedinjuje delove: NIS-Rafinerija nafte Pančevo, NIS-Rafinerija nafte Novi Sad, NIS-Jugopetrol i NIS-Naftagas promet;
  • NIS-TNG, u čijem sastavu su organizacioni delovi NIS-Gasa, NIS-Energogasa i NIS-Jugopetrola koji su se bavili prometom tečnog naftnog gasa u bocama i prometom autogasa;
  • NIS-Ugostiteljstvo i turizam, učiji sastav ulaze ugostiteljski objekti, restorani i hoteli iz svih dosadašnjih delova Kompanije.

Privatizacija uredi

Prvi korak u restruktuiranju i pripremi za privatizaciju naftne industrije u Republici Srbiji bilo je osnivanje JP NIS, kao i transformacija u akcionarsko društvo. NIS je trenutno transformisan u akcionarsko društvo sa 51% akcija u vlasništvu Gasproma, 30% u vlasništvu države i 19% u vlasništvu građana.

Eksterni linkovi uredi