Morović je izgrađen na obalama rijeka Bosuta i Studve, koje premošćuje sa četiri mosta. U centru sela, Studva se ulijeva u Bosut, a na samom ušću je uzvišenje gdje se nalaze ostaci pravog grada, utvrđenja, koje je tu podignuto još u vrijeme Rimljana.
Do ukidanja Vojne krajine1881. godine, Morović je bio sjedište Prve kapetanije. To je ukinuto dekretom sa ukidanjem vojne krajine, a izgled sela je počeo da se mijenja. Sela postaju ušorena, a kuće poprimaju izgled terezijanskog stila gradnje. Zbog blizine granice sa Hrvatskom, selo je bilo sa mješovitim hrvatskim i srpskim stanovništvom.
Morović je u srednjem vijeku bio veliko marijansko svetište i arhiđakonat za 43 srijemske župe u kojega su hodočastili vjernici iz čitavoga Srijema, Bačke i Bosne. Trenutno u mjestu Hrvati katolici čine 15% stanovništva, pa će se kroz novonastalo svetište nastojati ući u ekumensko molitveni dijalog s braćom i sestrama pravoslavne vjeroispovijesti, koji ovu crkvu posebno cijene i poštuju te gaje veliko poštovanje prema svojim pokojnima.
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Moroviću, iako u procesu obnove, a značajna kao spomenik kulture iz XII. st., na inicijativu vlč. Nikice Bošnjakovića, župnika u Šidu i upravitelja ove crkve, želi postati Svetištem Marije Pomoćnice kršćana i duša u čistilištu, te je 2. rujna 2010 održano prvo misno slavlje i molitva na nakanu pokojnih. Promatrajući oltarnu sliku - duborez u srijemskom hrastu, rad nepoznatog tirolskog majstora na kojemu se duše u čistilištu hvataju za skute Marijine i mole zagovor, vlč. Bošnjaković dobio je poticaj u Moroviću okupiti kršćane i potaknuti ih na molitvu za pokojne.
U naselju Morović živi 1707 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,4 godina (38,2 kod muškaraca i 40,6 kod žena). U naselju ima 722 domaćinstva, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,99.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).
Srbija
_-_Morovi%C4%87_(orthodox_church).JPG)
