Monti (regija u Rimu)

41°54′06″N 12°28′35″E / 41.901606°N 12.476521°E / 41.901606; 12.476521

Monti
Grb
Grb
Grb
Površina
 - Ukupna 1,6508 km²
Stanovništvo (2016.)
 - Grad 13.928[1]
Karta
Pozicija Montia na karti Rima
Pozicija Montia na karti Rima

Pozicija Montia na karti Rima

Monti (akronim R. I.) je prvi od 22 riona talijanskog glavnog grada Rima, koji leži na desnoj obali rijeke Tibar.[2]

Monti znači planinski ili brdski jer čak četiri od sedam rimskih brežuljaka leže na teritoriju Montija,[2] od tog Eskvilin i Viminal u potpunosti, a Kvirinal i Celio samo djelomično.

Historija uredi

 
Via dei Fori Imperiali

Za antike i srednjeg vijeka Monti je bio pretpan sirotinjski kvart, poznat po bordelima i lošim gostionicama.[2] Vremenom se kao i njegovo susjedstvo počeo mjenjati, a najvažnije promjene desile su se tokom 19. vijeka kad je Rim postao glavni grad Kraljevine Italije.[2]

Grb ovog riona se sastoji od 3 planine sa po 3 vrha. Za antike u Montiju se nalazio Forum Romanum, pa je imao status predgrađa suburra (latinski predgrađe). Od srednjeg pa gotovo sve do početka 19. vijeka, dobar dio teritorija ovog riona bio je pod vinogradima i vrtovima. A najznačajniji objekt koji je privlačio mnogo hodočasnika bila je Bazilika San Giovanni in Laterano.

Još od srednjeg vijeka stanovnici Montija, poznati su pod imenom Monticiani, i po specifičnom dijalektu, različitom od onog u ostatku Rima. Njihovi su glavni rivali bili stanovnici susjednog Trastevera sa kojim su se često sukobljavali.[2] Monti je najveću transformaciju doživio između 1924. i 1936. kada je dobar dio riona, koji se sastojao od manjih ulica i kuća za stanovanje, srušen da bi se napravilo mjesta za Ulicu Fori Imperiali koja danas dijeli Forum Romanum i Carske forume.

Znamenitosti uredi

Zahvaljujući svojoj poziciji, Monti je pun arheoloških lokacija, kao što su:

Crkve uredi

Izvori uredi

  1. „Popolazione iscritta in Anagrafe” (talijanski). Laboratorio Roma. Pristupljeno 12. 4. 2018. 
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 Rione Monti (engleski). Visit Lazio. Pristupljeno 12. 4. 2018. [mrtav link]

Vanjske veze uredi