La montaña sagrada
Sveta planina (španjolski La montaña sagrada) meksički je eksperimentalni art film iz 1973. koji je napisao i režirao Alejandro Jodorowsky, a koji glumi i glavnu ulogu u njemu. Nema prave radnje već svoje teme i poruke o religijskoj kritici isporučuje simboličnim i alegoričnim scenama. S vremenom je film stekao kultni status.[1][2]
| La montaña sagrada | |
|---|---|
 Originalni filmski poster | |
| Režija | Alejandro Jodorowsky |
| Producent | Alejandro Jodorowsky Roberto Viskin |
| Scenario | Alejandro Jodorowsky |
| Uloge | Alejandro Jodorowsky Horacio Salinas Zamira Saunders |
| Muzika | Don Cherry Ronald Frangipane Alejandro Jodorowsky |
| Fotografija | Rafael Corkidi |
| Montaža | Alejandro Jodorowsky Federico Landeros |
| Distribucija | ABKCO Records |
| Datum(i) premijere | 14. 5. 1973
|
| Trajanje | 115 min. |
| Zemlja |  Meksiko |
| Jezik | engleski, španjolski |
| Budžet | 750.000$ |
| La montaña sagrada na Internet Movie Database | |
Radnja uredi
Bezimeni lopov izgledom i bradom jako podsjeća na Isusa Krista te ga neki ljudi napiju kako bi napravili kalup od njegovog tijela kojeg iskoriste kako bi proizvodili kipove Isusa u prirodnoj veličini. Kada se lopov probudi i shvati što su napravili od njega, naljuti se te uništi sve kipove, izuzev jednog sa kojim putuje po gradu. Želi postaviti kip u jednoj crkvi, ali ga svečenik odbija. Ipak, jedna prostituka je zadivljena lopovom te se zaljubi u njega.
Lopov odustane te stigne do jednog tornja gdje upozna jednog alkemičara koji njegove izmeta pretvara u zlato. Lopov se želi transformirati i duhovno te tako počinje njegova preobrazba. Upoznaje sedam budućih sljedbenika, koji su bili lopovi: Fon je zarađivao novac od erotike; Isla proizvodi oružja; Klen predstavlja umjetnost kao jeftinu robu; Sel proizvodi igračke koje djecu pripremaju za ratove; Axon zapovjeda vojskom; Berg je ministar financija; Lut je arhitekt koji osobni dom ljudi želi reducirati u skučenu platformu za spavanje. Alkemičak im otkriva da ih je sazvao kako bi pronašli Svetu planinu na kojoj se navodno nalazi devet mudraca. Kako bi uspjeli u zadaći, svaki od sudionika mora napustiti svoj ego sve dok skupina ne ima samo jedanu svijest. Na putu imaju puno prepreka - lažna prosvjetljenja, iskušenja i fizičke muke - ali se ipak uspiju popet do vrha planine. Lopov je prognan zajedno sa prostitutkom koja ga je slijedila natrag "k njegovim ljudima". Ostatak skupine stigne do jednog stola na kojemu su samo lutke, a ne mudraci. Alkemičar potom razbija četvrti zid te otkriva da se radi samo o filmu. Alkemičar je sam Jodorowsky te publici daje do znanja da se pravo prosvjetljenje ne može naći na planini, nego samo u svakome ponaosob.
Uloge uredi
- Alejandro Jodorowsky - Alkemičar
- Horacio Salinas - Lopov
- Ramona Saunders - Žena
- Juan Ferrara - Fon
- Adriana Page - Isla
- Burt Kleiner - Klen
- Valerie Jodorowsky - Sel
- Nicky Nichols - Berg
- Richard Rutowsky - Axon
- Luis Lomelí - Lut
- Ana de Sade - Prostituka
Premijera uredi
Sveta planina je doživjela premijeru na filmskom festivalu u Canneu 1973., ali izvan glavnog programa za natjecanje.
Kritike uredi
Damir Radić je o filmu zapisao:
- "Sveta planina, možda najkultniji rad ultrakultnog Čileanca Alejandra Jodorowskog, groteskna je zbirka mnoštva neopisivo bizarnih prizora čija je narativna izlika put sitnog lopova inspiriranog Kristom do spoznaje, omogućene mu djelovanjem tajanstvenog Alkemičara. Film žestoko, i danas iznova aktualno, šiba Katoličku crkvu, konzumerizam, zaluđenost medijem pokretnih i statičnih fotografskih slika, militarizam, pacifizam, žudnju za besmrtnošću itd., da bi na kraju lopovu dodijelio ljubavni mir koji aludira na apokrif o Kristovom životu s Marijom Magdalenom, a sama sebe razotkrio kao iluzionistički konstrukt. S jasnim osloncem na nadrealizam, osobito Dalija, kao i na Fellinija iz razdoblja ključno obilježenog Satirikonom, Jodorowsky je kreirao navlastit uradak koji, što dalje odmiče, postaje tematski i ritmički sve zamorniji, no nijednog trena ne gubi sposobnost izbacivanja lucidno maštovitih slika."[3]
Ken Hanke je filmu dao četiri od pet zvijezdica:
- "Gledano s današnje perspektive, ono što je najzanimljivije u ovom filmu je kako je zapravo dio svojega vremena. Usprkos svim nadrealnostima Buñuela i referencama na Nakaze Toda Browninga iz 1932., nije toliko daleko udaljen od pop kulture filmova tog vremena. Kada Alkemičar naređuje događaje sa svojeg tornja, to podsječa na još čudniju verziju filma Magical Mystery Tour Beatlesa iz 1967., koji je ionako bio čudan i kaotičan. Glavni koncept tek je par centimetara udaljen od filma The Magic Christian Josepha McGratha, komedije koja je bila jednako namjerno kaotična u svojim satiričnim metama kao i Sveta planina. Cijelo pitanje moći i mudrosti Alkemičara možda je samo izražaj načina na koji je John Lennon mislio o Maharishiju Maheshu Yogiju. A kraj pokriva područje koje je već obradio film Joanna Michaela Sarnea...Istina, to je čudan, ekscesivan, lud, budalast i povremeno briljantan film, ali je isto tako velik dio onoga što ga okružuje iz tog razdoblja. "[4]
Izvori uredi
- ↑ Ernest, Mathijs,; Xavier, Mendik, (2007). The Cult Film Reader. McGraw-Hill International. str. 291–292. ISBN 978-0-335-21923-0.
- ↑ Mazur, Eric Michael (2011). Encyclopedia of Religion and Film. ABC-CLIO. str. 334–. ISBN 978-0-313-33072-8.
- ↑ Damir Radić (8.10. 2012). „Hrabri sineasti”. Novosti.
- ↑ Ken Hanke (28.2. 2007). „The Holy Mountain”. mountainx.com.