L'Hermine je drama u tri čina Jeana Anouilha iz 1931. godine, koja je premijerno izvedena 26. travnja 1932. godine u pariškom Théâtre de l'Œuvre u režiji Paulette Pax. Kronološki, L'Hermine je bila prva Anouilhova drama izvedena na pozornici, iako je autor prije nje napisao drame Humulus le muet i Mandarine. Drama je doživjela određeni uspjeh, mada oko ukupnog broja izvedbi postoje kontradiktorni izvještaji - Anouilh je tvrdio da je drama imala ukupno 90 izvedbi, dok je Bernard Beugnot u svojoj knjizi naveo da je drama skinuta s programa nakon 37 izvedbi.[1]

L'Hermine
Opće informacije
AutorJean Anouilh
Datum pisanja1931.
Žanrtragedija
Činovitri čina
Jezikfrancuski jezik
Informacije o premijeri
Premijera26. travnja 1932.
Théâtre de l'Œuvre
Francuska Pariz, Francuska
RežiserPaulette Pax
Lica
  • Frantz
  • Momine, njegova djevojka
  • Vojvotkinja de Granat, njezina teta
  • Marie-Anne
  • Florentine
  • Philippe, Frantzov prijatelj
  • Gospodin i gospođa Bentz
  • Joseph, sluga
  • Urbain
  • Policajci

Sama drama nastala je 1931. godine dok je Anouilh radio kao tajnik u Comédie des Champs-Élysées, kojim je tada ravnao Louis Jouvet. U svojoj autobiografiji, La Vicomtesse d'Eristal n'a pas reçu son balai mécanique, Anouilh je objasnio okolnosti nastanka drame, nalazeći inspiraciju u vlastitom životu (neobičnost i siromaštvo), ali i Rodionu Raskoljnikovu, glavnom liku romana Zločin i kazna Fjodora Dostojevskog. Po nastanku, Anouilh je dramu prezentirao glumcu i režiseru Pierreu Fresnayju, koji ju je objeručke prihvatio te je na premijeri igrao glavnu ulogu.

L'Hermine je premijetno tiskana 1932. godine, a 1942. godine je uvrštena u niz "crnih komada", kada su isti premijerno objavljeni u vidu zbirke. Kronološki, ova drama predatavlja Anouilhov prvi "crni komad".

Sinopsis uredi

Glavni lik drame je siromašni mladić Frantz, kojemu je hitno potrebna određena količina novca kako bi sredio svoje poslove, odlazi s prijateljima kod bogate obitelji Bentz, od kojih traži novac. Frantz je zaljubljen u Monime, nećakinju bogate vojvotkinje de Granat, stare aristokratkinje koja ne odobrava vezu svoje nećakinje s običnim pučaninom.

Nakon što inicijalni pokušaj dobivanja novca od gospdina Brentza propadne, Frantz razgovara s Monime o tome da ubiju njezinu vojvotkinju i tako dobiju novac i mogućnost da nastave vezu. U međuvremenu se ispostavi kako je Monime trudna te kako razmišlja o abortusu. Na samom kraju drugog čina, Frantz dobije telegram od Bentza, u kojem potonji potvrđuje da će mu dati novac, međutim unatoč tomu odlazi u ubije vojvotkinju.

Na početku trećeg čina, policajci ispituju Frantza, koji djeluje samouvjereno i negira sve optužbe. Nakon nekog vremena, stari sluga Joseph odluči priznati zločin i odlazi s policijom. Frantz ubrzo prizna svoj zločin svom prijatelju, Philippeu, koji šokirano odlazi, a ubrzo mu i Monime govori kako ne može biti s njim zbog toga što je učinio. Ostavši sam, Frantz odlazi na policiju i priznaje zločin, što je bio posljednji čin njegove ljubavi prema Monime.

Reference uredi

  1. Bernard Beugnot, L'Hermine - Notice, in Jean Anouilh, Théâtre – I, Gallimard, Bibliothèque de la Pléiade (2007) str. 1279-1285 ISBN 978-2070115877