Kučukkainardžijski mir
Kučukkainardžijski mir (rus. Кючук-Кайнарджийский мирный договор, tur. Küçük Kaynarca Antlaşması) sklopljen je 21. jula 1774. u mestu Kučuk Kainardža u Dobrudži (danas mesto Kajnardža u severoistočnoj Bugarskoj). Potpisali su ga predstavnici Ruskog carstva (Pjotr Rumjancev u ime Katarine Velike) i Osmanskog carstva (veliki vezir Mehmed-paša u ime sultana Abdula Hamida I) posle poraza Osmanskog carstva u Rusko-turskom ratu 1768.-1774.[1].
Rusija je Turskoj vratila Vlašku, Moldaviju i Besarabiju, a zauzvrat je dobila pravo da štiti hrišćane u Osmanskom carstvu i da interveniše u slučaju turskih zloupotreba. Krimski kanat je proglašen nezavisnom teritorijom, pri čemu je sultan ostao vrhovni verski vođa krimskih Tatara (kalif). Rusija je dobila Karbadiju na Kavkazu, luke Kerč i Enikale na Krimu, kao i oblast oko ušća Dnjepra. Ukinuta su ograničenja ruskog suvereniteta u oblasti Azovskog mora i dozvoljeno je ruskim trgovačkim brodovima da plove kroz Dardanele.
Ovaj mirovni ugovor je bio ponižavajući udarac, nekad silnom, Osmanskom carstvu.
Izvori uredi
- ↑ Ömer Lütfi Barkan (1985). Ord. Prof. Ömer Lütfi Barkan'a armağan. Istanbul University. str. 48.