Kruszwica
Kruszwica (njemački: Kruschwitz) je grad 5,676 stanovnika[1] u Kujavsko-pomeranskom vojvodstvu.[2]
Kruszwica
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 52°40′N 18°19′E / 52.667°N 18.317°E | |
| Država |  Poljska
|
| Vojvodstvo | Kujavsko-pomeransko |
| Povjat | Inowrocław |
| Vlast | |
| - gradonačelnik | Dariusz Witczak |
| Površina | |
| - Ukupna | 3.46 km²[1] |
| Stanovništvo (2019.) | |
| - Grad | 5,676[1] |
| - Gustoća | 1,640 stan. / km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 88-170[1] |
| Karta | |
  Kruszwica Pozicija Kruszwice u Poljskoj | |
Geografske karakteristike uredi
Kruszwica leži na obje obale Jezera Goplo, nedaleko od mjesta gdje ponovno izvire rijeka Noteć udaljena šesdesetak km jugoistočno od svog vojvodskog centra Bydgoszcza.
Historija uredi
Najstariji tragovi naselja iz 6. - 7. vijeka, iskopani su na zapadnoj obali Jezera Goplo kada je tadašnja Kruszwica bila centar velike ekonomske i strateške. Čak se pretpostavlja da je za 8. - 9. vijeka bila prijestolnica plemena Gopljana.[2]
Druga polovica 10. i čitav 11. vijek bio je period najveće slave u historiji Kruszwice, jer je tad bila jedna od prijestolnica prvih monarha iz Dinastije Pjastovića. U to je vrijeme bila je i sjedište biskupije.[2]
Otprilike sredinom 14. vijeka sagrađen je zidani zamak umjesto starog, koji je postao strateška točka na poljsko-teutonskoj granici.[2]
Poljsko-litavski kralj Jagelo dodjelio je Kruszwici 1422. - status grada. To joj nije puno pomoglo jer je odtad polako propadala, zbog požara i ratova, posljednji udarac dogodio se 1657. za švedske invazija kad je razoren veći dio grada i zamak.[2]
Nakon Prve podjele Poljske 1772. Kruszwica je postala dio Kraljevine Pruske. Kraj 19. vijeka bio je vrijeme kad je grad počeo ekonomski prosperirati nakon otvaranja šećerane i kanaliziranja rijeke Noteć, što je omogućilo jeftiniji transport prema Bydgoszczu.[2]
