Kroatischer Korrespondent
Kroatischer Korespodent (Hrvatski dopisnik) bile su novine na njemačkom namjenjene habsburškim oficirima i vojnicima[2], koje su izlazile u Zagrebu srijedom i subotom u 16 sati tokom 1789. / 1780.
| Kroatischer Korrespodent | |
|---|---|
| Tip | polutjednik |
| Format | 16 x 20 cm |
| Vlasnik | Johann Thomas Trattner [1] |
| Izdavač | Johann Thomas Ebel von Trattnerische Buchhandlung [1] |
| Glavni urednik | ? |
| Osnivanje | 1789. |
| Politička orijentacija | vojni list |
| Jezik | njemački |
| Sedište | Zagreb |
| Država | Habsburška Monarhija |
Izdavač tih novina bio Johann Thomas Trattner, koji je nakon brojnih drugih gradova po Austriji, otvorio i u Zagrebu knjigovežnicu i štampariju koju su vodili Stefan Waiginger i Jakob Hörner. [1] To su najstarije zagrebačke njemačke novine sa očuvanim primjercima iz 1789. koji se čuvaju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. [2]
Historijske okolnosti u Zagrebu i Hrvatskoj krajem 18. vijeka uredi
Trattner je već izdavao jedne slične novine u Zagrebu - Agramer deutsche Zeitung, koje nisu dobro išle, jer je tadašnji Zagreb imao samo 7 000 do 8 000 stanovnika, od kojih većina nije znala čitati. [1]Ali kad se Generalna komanda za Vojnu krajinu preselila iz Varaždina u Zagreb 1786 i povećao broj oficira - odlučio je pokrenuti novi list - Kroatischer Korrespondent, namjenjen isključivo njima. [1]U prilog tome išle su mu pripreme za Austrijsko-turski rat što ih je vodila Habsburška Monarhija u savezništvu sa ruskom caricom Katarinom II. protiv Osmanskog Carstva kad su se brojne jedinice stale razmještati po Hrvatskoj, kao prvoj liniji fronte. [1]
Historija lista uredi
Trattner je najavio da će prvi broj izaći 4. aprila 1789. ali je prvi broj izašao tek 3. juna 1789. uoči napada na turski garnizon u Beogradu. [1] Polugodišnja pretplata iznosila je 2 forinte za Zagrepčane, a 3 za one izvan Zagreba, za poštanske troškove.[1]
Tokom 1789. objavljen je 61 broj, većina brojeva ima 4 stranice, a poneki 6 ili 8, format je bio 16 x 20 cm. [1]
Kroatischer Korespodent imao je stalne dopisnike u Karlobagu, Senju, Rijeci, Trstu, Gospiću, Karlovcu, Varaždinu, Glini, Petrinji, Petrovaradinu, Zemunu i Beču, uglavnom u gradovima sa vojnim garnizonima. [1]Novine su imale dva dijela; vijesti iz zemlje i vijesti iz inozemstva. Uglavnom se pisalo o ratnim zbivanjima i politici, ali su objavljivane i banalne vijesti o dobitnicima bečke lutrije, o krađama, kako je ukraden veliki srebrni sat i tri milanska talira iz kuće u Opatovini, ili kako je ukraden jedan vol kod Siska, ali i da poplave prijete Zagrebu. [1]
Posebna vijest je bila osvajanje Beograda 8. oktobra 1789. i predaja turskog garnizona objavljena u broju 40 od 17. oktobra 1789. [1]
Novine su izlazile sve dok se fronta nije pomaknula u Srbiju i većina vojske otišla iz Zagreba prema francuskoj granici sredinom 1790. [1] Nakon Kroatischer Korespodenta pojavila se Luna, iz koje se na kraju razvila najpopularnija zagrebačka novina na njemačkom Agramer Zeitung.
Izvori uredi
- ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Danijela Živkovic. „Publicistika na njemačkom jeziku u drugoj polovici 18. st” (hrvatski). Filozofski fakultet Zagreb (Zavod za hrvatsku povjest. Pristupljeno 19. 05. 2012.
- ↑ 2,0 2,1 „Kroatischer Korrespondent” (hrvatski). Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu. Pristupljeno 19. 05. 2012.
Literatura uredi
- Fruk, Marina: Deutschsprachige Presse in Kroatien. // Zagreber germanistische Beitraege : Jahrbuch fuer Literatur- und Sprachwissenschaft. Beiheft. 7 (2004.)