Krila kukaca su organi za letenje koji se nalaze s gornje strane srednjeg i stražnjeg prsnog kolutića. Svi kukci imaju dva para krila i po krilima se razlikuju od svih drugih beskralješnjaka.

Struktura krila vretenca
Krilo leptira
Krilo ose

Evolucija uredi

Krila kukaca nastala su od leđnih izdanaka koji su služili kao padobrani pri skakanju ili padanju s drveća. Razvitkom mišića padobrani su postali pokretni i razvili su se u krila. Nastajanje krila od leđnih izdanaka posredno se vidi se pri preobrazbi kukaca s nepotpunom preobrazbom (npr. skakavci i vretenca) kojima postupno rastu krila.

Vrste krila uredi

Kod vretenaca su oba para krila jednake opnaste strukture i pokreću se neovisno, kod većine drugih kukaca prednja i stražnja krila se pokreću skupa. Kod mrežokrilaca su krila isprekrižena rebrima, kod opnokrilaca i leptira su stražnja krila manja od prednjih, kod dvokrilaca su stražnja krila smanjena u neznatne maljice, kod ravnokrilaca su stražnja krila veća od prednjih, kod kornjaša su prednja krila hitinizirana u zaštitno tvrdo pokrilje ispod kojega je presložen mnogo veći opnasti stražnji par krila, kod polukrilaca je jače hitinizirana samo prednja polovica prednjih krila, šturaka i rovaca prednja su krila mnoga manja od stražnjih, kod resičara krila su znatno reducirane krilne plohe a funkcionalnost leta postižu resastim nastavcima. Krila su posve nestala u nametnika: buha, ušiju, stjenica, spiljskih kukaca. Krila su nestala samo ženkama krijesnica, nekih grbica, kod smokvine kovnarice (Blastophaga psenes) su samo mužjaci bez krila. Bez krila su radnici mrava i termita dok su spolni oblici krilati. Nametnička muha, ovčja ušara (Melophaus ovinus) leti okolo dok ne nađe domadara, a kad zasjedne na domadara odbaci krila.[1]

Izvori uredi

  1. Ivo Matoničkin, Ivan Habdija, Biserka Primc-Habdija, Beskralješnjaci, biologija viših avertebrata, Školska knjiga, Zagreb, 1999. ISBN 953-0-30824-8