Kozma Indikoplevst

Kozma Indikoplevst (grč. Κόσμας Ἰνδικοπλεύστης = "koji je plovio u Indiju", 6. vek) bio je vizantijski trgovac, putnik, teolog i geograf, rođen u egipatskoj Aleksandriji, koji je oko 550. godine napisao bogato ilustrovano delo Hrišćanska topografija, zasnovano delom na njegovom vlastitom trgovačkom iskustvu koje je u prvoj polovini 6. veka stekao na pomorskim putevima u Crvenom moru i Indijskim okeanom. Čini se da je lično posetio Kraljevstvo Aksum u današnjoj Etiopiji i Eritreji, Indiju i Šri Lanku.

Ilustracija iz rukipisa Hrišćanske topografije iz 9. veka, koja pokazuje ravnu Zemlju u kutiji.

"Indikoplevst" znači "putnik u Indiju". Iz antičke književnosti, kao što je delo Periplus Maris Erythraei (Pomorski putopis s Eritrejskog mora), znamo da su se još od 1. veka pne. održavale trgovačke veze između Rimskog carstva i Indije, ali Kozma je bio jedan od veoma retkih pojedinaca koji su zapravo i putovali tom rutom. U svojoj je Topografiji opisao i ocrtao nešto od onoga što je video, a neki nacrti su precrtani u rukopisima koji su i danas sačuvani, od kojih najstariji potiče iz 9. veka, pa tako i Kozmina geografska karta sveta – najstarija sačuvana geografska karta.

U Hrišćanskoj topografiji Kozma nastoji dokazati doslovnu tačnost biblijske slike sveta, pa tako ustvrđuje da je Zemlja oblika ploče, nasuprot konceptu sferičnog kosmosa Klaudija Ptolemeja, te da nebo ima oblik kutije sa zaobljenim poklopcem, što je preuzeo uz nekonvencionalnih tumačenja hrišćanskih svetih spisa. Kozma je smatrao da je Mojsijev zavetni šator (koji bog opisuje Mojsiju tokom izlaska Jevreja iz Egipta) poslužio kao uzor pri stvaranju kosmosa, pri čemu Zemlja ima oblik pravougaone ravnice koju nadvisuje nebo. U središtu ravnice nalazi se naseljena ekumena, okružena okeanom, a ispod se nalazi Adamov raj. Sunce, mnogo manje od Zemlje, okreće se oko jedne konične planine na severu. Premda je Kozma iskazivao prezir prema Ptolemeju i drugima koji su zastupali koncept sferične Zemlje, njegovo idiosinkretičko delo ne odražava opšteprihvaćene poglede na kosmografske teorije među savremenim vizantijskim filozofima, pa i nije imalo velikog uticaja na kasnije pisce.

Ako se zanemari njegova primitivna kosmologija, Kozmino delo je zanmljiv i pouzdan vodič, koji baca određeno svetlo na svet koji je u međuvremenu nestao. On se nalazio u Adulisu na obali Crvenog mora u današnjoj Etritreji upravo u vreme (oko 525) kada je aksumski kralj pripremao vojni pohod protiv jevrejskog kralja Du-Nuvasa u Jemenu, koji je bio organizovao progone hrišćana. Na zahtev aksumitskog kralja i kao deo priprema ovog pohoda Kozma je zabeležio neke danas izgubljene natpise, kao što je Monumentum Adulitanum (koji je pogrešno pripisao Ptolemeju III Euergetu).

Kozma, koji je verovatno bio nestorijanac, oplovio je obale Indijskog okeana i neko vreme se bavio trgovinom u Etiopiji i Aziji. Kasnije se zamonašio i napisao još nekoliko geografskih traktata, ali su sačuvani samo Hrišćanska topografija i fragmenti njegovih komentara na Psalme i evanđelja.

Eksterni linkovi uredi