Kormilo
Kormilo je uređaj na brodu (čamcu, podmornici ili avionu) koje služi za promjenu i održavanje pravca, on se nalazi pričvršćen izvan trupa plovila (ili letjelice), obično na krmi.[1]
| Kormilo | |
|---|---|
 | |
Karakteristike uredi
Kormila se izrađuju od drva ili metala, najčešće su gotovo potpuno ravna, glatke površine, sa zglobom ili utorom na vrhu za umetanje rude. Kormilo djeluje na principu nejednakog otpora vode, kad je kormilo okrenuto tako da je jedna strana izloženija struji vode koja protiče pokraj njega, nego druga, pramac (prednji dio) će se okrenuti suprotno od strane na kojoj je kormilo, koje koči brod.[1] U manjim plovilima kormilom se upravlja snagom ruku, pomičući rudo kormila. Dok se kod većih plovila, kormilo okreće pomoću hidraulike, elektromotora ili pare.[1]
Historija uredi
Najstarija vrsta kormila bilo je obično veslo ili šira letva kojim je jedan od članova posade, kasniji kormilar upravljao brodom, tako što ga je sa krme uranjao u vodu, i snagom svojih mišica držao protiv struje da okrene plovilo u suprotnom pravcu.[1] Sljedeći korak u razvoju kormila, bilo je fiksiranje upravljačkog vesla, u poluokomiti položaj na bok broda pored krme. Taj način upravljanja brodom poboljšan je povećanjem širine lista kormila i vertikalnim fiksiranjem kormila. Drevni grčki i rimski brodovi često su imali po dva kormila. Kormila fiksirana na krmu broda postala su opće prihvaćena stvar tek nakon vremena Williama Osvajača. Kod brodova koji imaju dva ili više propelera, kormila se najćešće nalaze neposredno iza svakog propelera.[1]
Specijalni tipovi kormila, koriste raznolike forme da ostvare veću efikasnost kod manevriranja. Tako postoje balansirana i polubalansirana kormila, ona su oblikovana tako da uravnotežuju (ili djelomično uravnotežuju) pritisak vode sa obe strane i na taj način olakšavaju upravljanje njime. Danas se proizvode i kormila sa zakrivljenim donjim rubom, koja se daju pomicati i po vertikali (a ne samo po horizontali), za slučajeve kad plovilo naiđe na pličinu.[1]
Dijelovi kormila uredi
Struk kormila je gornji, pojačani dio kormila koji na samom vrhu ima - suženje na koji se natakne rudo kormila ili ojačanje u koji se rudo uvuče. Kod većih brodova i podmornica, struk se uvlači u unutrašnjost broda gdje se spaja sa strojem (uređajem) koji ga pokreće.
Glava kormila je sam vrh struka kormila, koji je kod čamaca najčešće ojačan da se spriječi oštećenje.
List kormila je dio kormila koji usmjerava brod, odnosno preko kojeg struji vodena masa tokom plovidbe. Izrađuje se od drva ili od željeza. Drvena kormila se izrađuju iz više dijelova, a metalna iz jednog komada.
Peta kormila je donji dio kormila koji je ojačan da bi se spriječila pucanja i oštećenja kormila.
Avionsko kormilo uredi
Radi na istom principu kao i brodsko kormilo, jedino se radi o manjem otporu koji pruža zrak u odnosu na vodu.
