Kopar (grad)
Kopar (slovenski Koper [ˈkoːpəɾ], talijanski Capodistria [kaːpoˈdistrja]), grad na sjeverozapadnoj obali Istre, najveća slovenska luka i sjedište istoimene gradske općine; 24 864 st. (2011).[1]
Kopar
| |
|---|---|
 | |
| Koordinate: 45°32′N 13°43′E / 45.533°N 13.717°E | |
| Država |  Slovenija
|
| Pokrajina | Primorska |
| Statistička regija | Obalno-kraška |
| Gradska općina | Mestna opčina Koper |
| Površina | |
| - Ukupna | 13 km²[1] |
| Visina | 9.8 |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - Urbano područje | 24 864[1] |
| - Urbana gustoća | 1 912.6 stan./km²[1] |
| Vremenska zona | UTC+1 (UTC+2) |
| Poštanski broj | 6000 |
| Službene stranice www.koper | |
| Karta | |
  Kopar | |
Geografske karakteristike uredi
Kopar leži duž obala istoimenog zaljeva (dio puno većeg Tršćanskog zaljeva) južno od talijanske Muggie. On je najveći i jedini lučki grad na 47 km dugoj obali jadranskog mora u Sloveniji. Kopar je, kao i cijeli obalni dio Slovenije, dvojezičan.
Historija uredi
Kopar se razvio od malog naselja na otoku u tršćanskom zaljevu. U vrijeme stare Grčke je naselje bilo poznato pod imenom Aegida, dok su ga Rimljani kasnije nazivali Capris, Caprea, Capre ili Caprista.
U vrijeme velikih provala barbara 568., dio stanovnika iz obližnjeg Tergestuma bježeći pred Langobardima sklonio se u sigurniji Kopar u moru. Oni su tadašnji Capris prezvali u Justinopolis, u čast bizantskog cara Justinijana II. - Rinotmeta.
Postoje tragovi trgovine Kopra s Venecijom još iz 932. godine. U ratu između Venecije i Svetog rimskog carstva Kopar se svrstao na stranu Njemaca, zbog tog mu je car Konrad II. dodijelio gradske privilegije. Nakon tog razdoblja Kopar postaje feud Akvilejske patrijarhije sve do - 1278. kad postaje dio Presvijetle republike Venecije i sjedište venecijanskog podestata za Istru. Venecijanci ga tada nazivaju Caput Histriae, (glavni (grad) Istre), iz čega je izvedeno i današnje tal. ime grada Capodistria.
Prema popisu stanovništva koji je 1900. provedeno u Austrougarskoj, u Kopru je tada živjelo 7.205 govornika talijanskog, 391 slovenskog, 167 hrvatskog i 67 njemačkog jezika.
Kopar, zajedno s cijelom obalom, 1918 potpada pod Italiju, a 1947. postaje dio Slobodnog teritorija Trsta. Nakon njene podjele, 1954. dospijeva u Jugoslaviju.
Religija uredi
Kopar je već od 8. vijeka bio sjedište biskupije. 1498. je u Kopru rođen kasniji luteranski teolog Pier Paolo Vergerio. U Kopru je od 1536. do 1548. djelovao kao biskup. Kopar 1828. postaje dio tršćanske dijeceze, da bi nakon pripajanja Jugoslaviji ponovo postao samostalna biskupija.
Privreda uredi
U Kopru su najveći privredni subjekti luka (Luka Koper), i Tomos. No, pored njih, u gradu je živa privredna aktivnost niza manjih, vitalnih subjekata.
Pored toga, u gradu je razvijen i ljetni turizam.
Poznati sugrađani uredi
- Vittore Carpaccio (oko 1460. – oko 1525.), renesansni slikar;
- Boris Cavazza (r. 1939), glumac;
- Giovanni Cernogoraz , strijelac, olimpijski, svjetski i europski prvak;
- Domenico da Capodistria (1387. – oko 1463.), arhitekt i kipar;
- Joanis Kapodistrijas (1776–1831), grčki patriot;
- Aurelio Juri, političar i novinar;
- Igor Pribac (r. 1958), filozof;
- Pier Antonio Quarantotti Gambini (1910–1965), književnik;
- Mladen Rudonja , nogometaš;
- Nazario Sauro (1880–1916), italijanski patriota;
- Santorio Santorio (1561–1636), znanstvenik;
- Tomaž Šalamun (1941–2014), pjesnik;
- Pier Paolo Vergerio, protestantski reformator;
Izvori uredi
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 „Slovenia: Obalno-kraška” (engleski). City population. Pristupljeno 22. 04. 2014.
