Koordinate: 44° 48′ 36" SGŠ, 18° 32′ 55" IGD
Kerep je naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini u opštini Gradačac koja pripada entitetu Federacija Bosne i Hercegovine. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 891 stanovnika.[1]

Kerep
Osnovni podaci
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton/Županija Tuzlanski kanton
Opština/Općina Gradačac
Stanovništvo
Stanovništvo ((1991)) 891
Geografija
Koordinate 44°48′36″N 18°32′55″E / 44.8100°N 18.5486°E / 44.8100; 18.5486
Kerep na mapi Bosne i Hercegovine
Kerep
Kerep
Kerep (Bosne i Hercegovine)
Ostali podaci
Pozivni broj 035

Geografija uredi

Kerep se nalazi u južnom dijelu opštine Gradačac, na raskrižju magistralnog puta Ormanica-Gradačac i regionalnog puta Kerep-Doboj. Na pomenutom regionalnom putu, u Kerepu se nalazi odvajanje za sela Međiđe. Kerep graniči sa Donjim Lukavcom i Tokama na sjeveru, Jelovče Selom na sjeverozapadu, Donjom Međiđom na zapadu, Biberovim Poljem na jugozapadu, Srnicama Donjim na jugu i Vučkovcima na istoku. Kerep je smješten na rubnim dijelovima obronaka Trebave, koji završavaju u dolini Male Tinje. Sama Mala Tinja nastaje spajanjem nekoliko manjih tokova koji dolaze sa Trebave. To su potoci Rajska, Zelinjski potok, Međićki potok i Poljanski potok. Takođe, na istočnoj strani Kerepa teče i potok Lukavac, koji se u Malu Tinju uliva u blizini Srnica Donjih. Rijeka Mala Tinja je mala rijeka, sporog toka, malog protoka ljeti, ali u kišnim periodima često zna plaviti okolno Kerepsko polje, čineći tlo izuzetno plodnim i pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju. Rijeka Mala Tinja ima dužinu nekih 20 kilometara i uliva se u rijeku Tinju kod Bosanske Bijele. Takođe, poplave koje su u prošlosti bile česte su pričinjavale veliku materijalnu štetu u domaćinstvima i privrednim objektima koji se nalaze u nizijskom dijelu Kerepa. U skorije vrijeme je izvršena regulacija korita svih vodotokova koji protiču kroz Kerep, čime su spriječene nove poplave.

Istorija uredi

Kerep je nastao u području svog današnjeg zeseoka Jukani, koji se nalazi u južnom dijelu mjesne zajednice, između rijeke Male Tinje i Jukanskog Brda. Kerep se postepeno počeo širiti na okolno područje, prvenstveno na okolne brežuljke a kasnije i u Kerepsko Polje. Kerepiti znači skupljati nešto na hrpu. U panonskim područjima kerep je često bio sinonim za splav sačinjen od međusobno uvezanih trupaca, a ljudi koji su radili na takvim splavovima zvali su se kerepdžije. Može se pretpostaviti da je u prošlosti Kerepsko polje znalo često biti poplavljeno, pa su ljudi koristili takav Kerep za prevoz na drugu stranu. Vjerovatno otuda mjesto i vuče svoj današnji naziv.

U Drugom svjetskom ratu se ne području Kerepa desilo nekoliko bitaka, a u jednoj takvoj je poginuo i narodni heroj Vojko Milovanović iz Vukosavaca kod Lopara. Naime, neposredno po povratku sa Sutjeske, u julu 1943 godine, komandant prvog bataljona XV Majevičke Partizanske Udarne brigade, u sukobu sa njemačkom oklopnom kolonom koji se desio na putu Gradačac-Srnice u Kerepu, teško je ranjen i ubrzo je podlegao.

U toku agresije na BiH, u Kerepu, dana 30.6. 1992 godine, na magistralnom putu Ormanica-Gradačac, desio se stravičan zločin, kada su srpske snage iskoristile nebranjeni prostor, te su iz pravca Avramovine izašli na pomenuti putni pravac, s namjerom da Gradačac odsijeku od ostatka slobodne teritorije. Hrabrom akcijom mještana Kerepa i svih okolnih sela, neprijatelj je spriječen u svojoj namjeri. Uvidjevši da neće ostvariti zacrtane ciljeve, srpske snage su izvršile masakr nad civilima koji su u tom trenutku nailazili pomenutim putem i koji su radili na okolnim njivama. Tom prilikom je izmasakrirano 26 civila. Na mjestu zločina sada se nalazi spomen ploča sa imenima nastradalih. Navedeni zločin je poslužio kao opomena i ubrzo nakon toga dolazi do ozbiljnijeg angažmana oko odbrane na ovom prostoru. U toku agresije je postojala kerepska četa Armije BiH, u sastavu IV bataljona 107 viteške brigade iz Gradačca. Inače komandant pomenutog bataljona je bio Halil Hasanović iz Kerepa. U toku agresije na BiH, u Kerepu su bile smještene institucije Opštine Gradačac, tako da je u tom periodu Kerep bio administrativno središte opštine.

Stanovništvo uredi

Nacionalnost 1991.
Muslimani 815
Srbi 57
Hrvati 0
Jugosloveni 17
ostali 2
Ukupno 891

Kerep po broju stanovnika spada u mjesne zajednice srednje veličine. Kerep je prije agresije na BiH bio multietnička sredina. Naime, u zaseoku Fazlići je postojalo 12 domaćinstava srpske nacionalnosti. Po izbijanju agresije na BiH, a nakon zločina od 30.6.1992 godine, na putu Ormanica-Gradačac, srpsko stanovništvo, odnosno oni koji su to željeli, su prešli na prostore pod kontrolom bosanskih srba. Poslije rata su se neki vratili na svoja ognjišta, tako da se i sada može reći da je Kerep multietnička mjesna zajednica. Iseljenjem većine srpskog stanovništva, smanjio se ukupni broj stanovnika u Kerepu, ali se u godinama poslije rata bilježi značajan broj onih koji su se u Kerep doselili iz okolnih sela. Takođe, postoji i nekoliko porodica iz Srebrenice, koje su odlučile ostati u Kerepu, a u kojem su bile smještene kao izbjeglice, nakon genocida koji se desio u Srebrenici 1995 godine.

Relativno je mali procenat stanovnika koji su odselili u Gradačac ili neka druga područja u BiH. Uzrok toga je prije svega u povoljnom položaju Kerepa, blizini magistralnih i ostalih puteva, kao i u izgrađenoj infrastrukturi u mjestu, a sve to pruža komforne i ugodne uslove za život.

Privreda uredi

Povoljan geografski položaj, na raskrižju puteva, koji ima za posljedicu veliku fluktuaciju ljudi, p ogodovao je razvoju trgovine i uslužnih djelatnosti u Kerepu. To je posebno istaknuto na dionici puta Ormanica - Gradačac, koji prolazi kroz Kerep, gdje se nalazi poslovna zona sa dvadesetak privrednih subjekata. U periodu bivše Jugoslavije, u tzv "zelenom planu" došlo je do razvoja peradarstva u Kerepu. Naime, tada je u ovom mjestu izgrađeno šest farmi za tov pilića. Nakon rata, privatnom inicijativom došlo je do razvoja prerađivačko - prehrambene industrije. Naime, sagrađena je moderna klaonica pilića a naknadno su izgrađeni i prerađivački kapaciteti za preradu pilećeg mesa. Većina stanovnika Kerepa su radnici zaposleni u firmama, ali se kod većine, kao sekundarna djelatnost zadržala poljoprivreda, iako u znatno manjem obimu nego ranije.

Sport uredi

U Kerepu od 1977 godine postoji fudbalski klub FK " Sloboda". Trenutno se takmiči u 2 KNL TK, grupa "sjever". U sezoni 2018/ 2019 je bio viceprvak, gdje mu je nedostajao samo jedan bod za titulu. Klub se periodično se takmičio i u 1 KNL. Višestruki je osvajač kupa opštine Gradačac, a u kupu TK mu je najveći domet 1/4 finala, gdje je zaustavljen od NK Bosna iz Kalesije. Za FK Sloboda iz Kerepa su svojevremeno nastupali i igrači koji su kasnije izgradili vrhunske karijere u PL BiH a i šire. Neki od tih igrača su Edin Dervišagić (reprezentacija Hrvatske u futsalu), Buhro Dervišagić i golman Mirsad Smajić (FK Sloboda Tuzla, NK Gradina Srebrenik), Dino Dedić i golman Muris Husić (FC Budućnost Banovići), golman Bekir Hodžić (Salines, reprezentacija BiH u Futsalu) . Klub domaće utakmice igra na vlastitom stadionu, koji se nalazi u Fazlićima.

Takođe, u Kerepu postoji i karate klub "Tempo", čiji takmičari redovno osvajaju brojna odličja na domaćim i međunarodnim takmičenjima.

U Kerepu postoji i poligon za male sportove, na kojem se svake godine organizira tradicionalni turnir u malom nogometu.


Poznate ličnosti uredi

  1. prof. Halil Hasanović /komandant IV bataljona 107 vmbr Gradačac/
  2. prof. Edis Dervišagić / dugogodišnji načelnik opštine Gradačac i prvi gradonačelnik Gradačca/
  3. Edin Dervišagić /malonogometaš - bivši hrvatski reprezentativac/
  4. prof.dr. Huso Golać / bivši profesor na RGGF Tuzla, bivši načelnik opštine Banovići, bivši tehnički direktor RMU Banovići, bivši predsjednik N/F saveza FBiH/



Reference uredi

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.. Sarajevo: Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine. 

Vanjske veze uredi

Šablon:Gradačac